Andrićgrad: Otvoreno odeljenje za srpski jezik

© Sputnik / Aleksandar MilačićSpomenik Ivu Andriću
Spomenik Ivu Andriću - Sputnik Srbija
Pratite nas
Odeljenje za srpski jezik pri Andrićevom institutu u Andrićgradu treba da bude jedna od najznačajnijih, ako ne i najznačajnija naučna institucija za proučavanje srpskog jezika u Srbiji i Republici Srpskoj, i to po svom naučnom delovanju i rezultatima koji iz tog delovanja proisteknu, naglasio je rukovodilac ovog odeljenja Miloš Kovačević.
Matija Bećković gost Sputnjika na ovogodišnjem 61. Beogradskom sajmu knjiga - Sputnik Srbija
Bećković: Ćirilica je sveto pismo – čim su je svi okupatori zabranjivali

Naglasivši da su višestruki razlozi za otvaranje Odeljenja za srpski jezik, a zapravo Instituta za srpski jezik, Kovačević je rekao Srni da odbrane srpskog jezika ne može biti bez njegovog naučnog istraživanja. 

„Odbrana srpskog jezika mora biti naučno utemeljena i vezana za naučne institucije i naučne projekte. Opštepoznato je da Republika Srpska nema institut za srpski jezik i književnost, a on je neophodan iz više razloga“, istakao je Kovačević, koji je profesor književnosti na filozofskim fakultetima u Beogradu i Istočnom Sarajevu.

Prvo, kaže on, zato što srpski jezik nigde nije tako ugrožen kao u BiH, a drugo, što se bolonjskim procesima nauka gotovo izmešta s fakulteta, što fakulteti postaju malo jače srednje škole, u najboljem slučaju naučno u rangu bivše više škole.

„Treće, što muslimani — koji na sve načine žele takozvani bosanski jezik da nametnu kao zemaljski jezik, kao jezik i Srba i Hrvata i muslimana/Bošnjaka — već imaju institut, koji se sve više predstavlja kao institut koji izučava i pokriva jezičku problematiku cele BiH, neretko predstavljajući svetu falsifikate umesto istina, kao na primer onaj o ’bosančici‘ kao posebnom pismu različitom od srpske ćirilice, ili onaj o Povelji Kulina bana kao bošnjačkom dokumentu, ili onaj o tome da su svi koji žive u BiH jezički bliži takozvanom bosanskom nego srpskom jeziku i slično“, pojasnio je profesor Kovačević.

I na kraju, istakao je Kovačević, jedan od bitnih razloga za osnivanje instituta jeste i taj da je Republika Srpska, sa istočnom Hercegovinom kao središtem istočnohercegovačkog dijalekta, koji je osnovica celog Vukov/sk/og srpskog književnog jezika, na neki način predodređena da u njoj bude institut za srpski jezik. 

„Uostalom, nema nijedne zemlje na svetu, a posebno još ako je ugrožen njen nacionalni integritet, da ta zemlja nema institut za maternji jezik kao bazu izučavanja i negovanja vlastitog jezika, posebno još ako je on, kao srpski, osnovni nacionalni identitetski kriterijum“, naveo je profesor Kovačević.

Uništavanje ćiriličnih natpisa u Hercegovini - Sputnik Srbija
Hercegovina: Ćirilica stop! (video)

On je ocenio da Institut za srpski jezik treba da bude mesto za provođenje i potvrđivanje opštesrpske jezičke politike, prvo mesto za opštedruštvena lingvistička istraživanja, a samim tim i pravo mesto za negovanje i izučavanje srpskoga jezika i pisma.

„Zato i jeste najprirodnije da je institut, po ugledu na nemački Geteov institut, ili španski Servantesov institut, vezan za ime najvećeg srpskog književnika, za Andrićevo ime, da je to Institut ’Ivo Andrić‘, u njegovom gradu — Andrićgradu, sa dva odeljenja: Odeljenjem za srpski jezik i Odeljenjem za srpsku književnost“, konstatovao je profesor književnosti.

On je naglasio da je „bez osnivanja Odeljenja za srpski jezik pri Andrićevom institut u Andrićgradu teško i poverovati u uspešnu borbu za očuvanje srpskog jezika i ćirilice u BiH, a samim tim i u Republici Srpskoj, a sledstveno tome i za očuvanje samih Srba i Republike Srpske“.

U Andrićevom institutu u Andrićgradu 12. maja otvoreno je Odeljenje za srpski jezik, a tada je održan i dvodnevni naučni skup o temi „Ivo Andrić i srpski jezik“, na kome je uzelo učešće 30 filologa iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala