Iz UN su poručili da je Crna Gora dužna „da ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava kako bi u potpunosti zaštitila pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, uključujući zaštitu novinara i medija“.
„Zabrinuti smo jer izvještaji ukazuju da su novinari, naročito oni koji se doživljavaju kao kritičari vlasti, izloženi prijetnjama, fizičkom nasilju i tužbama za klevetu. Prema izvještajima NVO, od 2013. godine u Crnoj Gori je bilo od 20 do 25 napada na novinare i samo par slučajeva je istraženo“, stoji u saopštenju portparolke kancelarije visokog predstavnika UN za ljudska prava Ravine Šamdasani.
Čitav slučaj je dospio i u fokus pažnje nekih vodećih zapadnih medija, pa britanski „Gardijan“ navodi da „za jedan turistički raj planina, kanjona i jadranske obale, Crna Gora ima ozbiljan problem sa organizovanim kriminalom“.
Na aferu je reagovao i novoizabrani predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je poručio da je u konkretnom slučaju „jasno da se nije željela nanijeti šteta samo novinarki Lakić“, već i „posijati sumnja i nanijeti moralna i politička šteta i samoj državi Crnoj Gori“.
Odgovarajući na optužbe dijela javnosti usmjerene prema njemu lično, Đukanović je kazao da je to „očekivano“, ali je takođe ponovo iskoristio priliku da pošalje poruku pojedinim, prema njegovom mišljenju, kritički nastrojenim medijima, poručivši im da „za njega nema razlike da li metu svom protivniku crta neko iz narko klana ili iz nekog medija“.
Dugogodišnji novinar Matija Nikolić povodom najnovijeg napada na novinarku Oliveru Lakić primećuje da je Đukanović, baveći se ovom temom, ipak propustio da napomene najvažniju stvar, a to je — odgovornost.
Ako nekome kao Đukanoviću pripada oreol da je u Crnoj Gori vodio političke procese tri decenije, dodaje Nikolić, onda je Đukanović takođe i ličnost koja snosi najveću odgovornost za sve što se danas dešava u Crnoj Gori.
„U vremenu kada je Đukanović dolazio na vlast, mafijaški obračuni i eksplozije podmetnutih bombi bili su nepoznanica. Za ovako težak društveni deformitet najveću odgovornost snosi vlast. Đukanović, kao i ministri u Vladi Crne Gore i svi koji su u hijerarhiji nadležnih, najprije moraju iznaći odgovore na pitanja: ko je izvršio ranjavanja i ubistva novinara, ko puca po crnogorskim gradovima u po‘ bijela dana, ko je sve to isplanirao i odakle logistika za takve zločine? Kada se daju odgovori na ta pitanja, tek onda je započela borba protiv organizovanog kriminala, a ne izjavama i intervjuima“, kaže Nikolić za Sputnjik.
Većina građana u Crnoj Gori, dodaje naš sagovornik, aktuelnu vlast povezuje upravo sa pojavom šverca cigareta, uz podsjećanje da je dio toga i „sudski proces koji je (protiv Đukanovića) vođen u Italiji“.
Sa duge strane, komentarišući optužbe novoizabranog predsjednika Crne Gore da se pojedini mediji u zemlji takođe bave kriminalnim radnjama, Nikolić ističe da, ako je to tačno, onda vlast ponovo ima obavezu da to dokaže i procesuira.
„Za medijsku scenu u Crnoj Gori opet odgovornost najviše snosi vlast. Vjerujem da su mogli da se zaštite novinari, a ukoliko postoji kriminal u medijskoj sferi, vlast je opet ta koja mora to da istraži i objelodani. Đukanovićevo poređenje sa onim što se dogodilo novinarki Oliveri Lakić je neumjesno i degradirajuće“, kaže Nikolić.
Naš sagovornik zaključuje da je vlast prije svega dužna „da rasvijetli napad na novinarku Lakić i da sve počinioce i nalogodavce kazni“. Sve drugo u ovom slučaju je „samo puko opravdavanje i prebacivanje odgovornosti“.
