Novi srpski brend: Biljka budućnosti obećava zaradu

© PixabayLajk i šajkača
Lajk i šajkača - Sputnik Srbija
Pratite nas
Holandska kompanija „ABB grovers“ otvoriće u Orašcu otkupni centar za borovnice, koji će imati kapacitet 50 tona dnevno, izjavio je generalni direktor Fred Duven.
Maja Marković i Zoja Kukić, srpske IT tigrice - Sputnik Srbija
Šta izvozimo više od maline — znaju srpske tigrice

Na taj način, prema rečima Duvena, srpske borovnice pronaći će „sigurno mesto na evropskom tržištu“.

Kako objašnjava, Srbija je veoma pogodna za uzgoj borovnice, jer ima idealnu nadmorsku visinu i druge klimatske uslove, a poručuje da bi borovnice mogle postati specifičan srpski brend.

„Kvalitet srpskih borovnica je izuzetno visok. Njihova posebna prednost jeste što sazrevaju početkom juna, kada je na evropskom tržištu svojevrsan vakum, jer su Španci završili sa berbom, a Poljaci nisu još počeli“, kaže Duven.

Međutim, napominje, srpski proizvođači moraju da zadovolje standarde koje evropsko tržište očekuje.

„Mi smo tu da ih posavetujemo i da sarađujemo sa njima, kako bi što više napredovali. Naše potrebe za borovnicom su velike, tako da otvaranjem otkupnog centra gotovo je izvesno da će sve srpske borovnice naći plasman na evropskom tržištu“, ističe Duven za „Agro pres“.

Na pitanje kolika će biti otkupna cena, Duven je odgovorio da još ne zna jer to zavisi od ponude i potražnje na tržištu, ali cena srpske borovnice, ističe, nikad nije niska i kaže da uzgajivači mogu dobro da zarade.

Prošlogodišnja prosečna otkupna cena iznosila je šest evra, a slična se, prema rečima poznavaoca, očekuje i ove godine. Da je borovnica biljka budućnosti, prepoznali su i mnogi Srbi, koji su se odlučili na njen uzgoj, pa je tako Minja Jeremić u Valjevu na jednom hektaru zasadio 2.500 sadnica pre dve godine i ovog leta očekuje prvi rod.

„Ovo će biti prva godina za plasman. Za jedan hektar očekujem rod od skoro tonu i po. Odlična je vest što se u Srbiji otvara holandski otkupni centar, jer nećemo imati bojazni za plasman borovnica“, ističe Jeremić.

On za „Agro pres“ kaže da je do sada uložio skoro 40.000 evra i to bez protivgradne zaštite, da je koristio subvencije države, ali i da je uložio dosta svog novca.

Tanjug

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala