Kakva ideja: Spomenik Stepincu u Beogradu

© AFP 2023 / GERARD JULIEN Alozije Stepinac
Alozije Stepinac - Sputnik Srbija
Pratite nas
Povodom obeležavanja 120. godišnjice rođenja i 20. godišnjice beatifikacije Alojzija Stepinca, ispred sisačke katedrale otkriven je spomenik tom kardinalu.

Kako prenosi hrvatski portal „Indeks“, spomenik prikazuje kardinala Stepinca kako u društvu dvoje dece drži krst, a autor spomenika objašnjava da je središte kompozicije krst koji predstavlja „blaženikovo mučeništvo“, dok dvoje dece simbolizuje doprinos Stepinca u spasavanju dece iz ratnih prihvatilišta.

Spomenik je svečano otvoren, uz prikladan program kulturno-umetničkih društava, raznih udruženja, a osveštao ga je i sisački biskup Vlado Košić, koji je tom prilikom rekao i da očekuje da će Alojzije Stepinac uskoro biti proglašen svecem.

Sputnjik intervju - Sputnik Srbija
Slučaj „Stepinac“: Hoće li Vatikan otvoriti arhive?

Ipak, čin otkrivanja spomenika nije prošao bez protivljenja dela javnosti zbog čega je biskup Košić rekao:

„Među nama imamo izdajice koji ne vole hrvatsku domovinu.“

Postulator za proglašenje Stepinca za sveca, monsinjor Juraj Batelja rekao je da do zahteva za beatifikaciju Stepinca nije bilo nijednog prigovora papi ili Vatikanu, već da su se oni pojavili tek kasnije.

On je još rekao i da se Stepinac tokom 1942. i 1943. godine zauzeo za decu, ratnu siročad koja su bila u prihvatilištima u Sisku i drugim mestima. Ponovio je da to nisu bili logori, nego prihvatilišta, gde su tadašnje ustanove NDH organizovale boravak dece kako bi njihove porodice mogle da ih preuzmu. Prema rečima Batelja, tako je spaseno oko 12.000 dece.

„U njihovom spasavanju, uz Dianu Budisavljević, angažovali su se mnogi drugi, među kojima i velik broj Srba, a presudna je bila podrška nadbiskupa Stepinca“, kazao je on.

„Pozdravljam inicijativu da se u Beogradu podigne spomenik Diani Budisavljević, ali bi uz njega trebalo da bude i Stepinčev spomenik, jer bez nadbiskupa ne bi mogla da učini ništa“, rekao je monsinjor Batelja, ističući da je poznato da je Stepinac osudio i postojanje logora Jasenovac.

Podsetimo, uloga Stepinca u Drugom svetskom ratu dugo je tačka sporenja Srbije i Hrvatske. Dok u susednoj državi smatraju da je on zaslužio da bude svetac, zvaničan stav Srbije i Srpske pravoslavne crkve je da se radi o ratnom zločincu.

Zbog lika i dela kardinala Stepinca osnovana je mešovita pravoslavno-katolička komisija, ali na njenim sastancima nije se mnogo postiglo. Hrvatska strana tvrdi da Srbi nisu dokazali da je on bio zločinac, dok iz SPC kažu da imaju neoborive dokaze da se ipak radi o ratnom zločincu. Kasnije su iz SPC rekli da im iz Vatikana nisu dozvolili pristup ključnim dokumentima, zbog čeka u Hrvatskoj smatraju da srpska strana nema valjane dokaze kojima bi Stepinca proglasila zločincem.

Zagrebački „Večernji list“ pisao je da je saznao da će proces kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca uskoro biti i završen pozitivnim ishodom po hrvatsku stranu, jer srpska strana nije dokazala svoje tvrdnje.

S druge strane, direktor Centra „Simon Vizental“ Efraim Zurof kazao je početkom 2017. godine da će Jevreji širom sveta protestovati ukoliko Vatikan proglasi Alojzija Stepinca svecem.

„Činjenica da je Stepinac podržavao NDH, da nikada nije rekao nešto protiv te državne tvorevine, kao i da je bio Pavelićev sveštenik, dovoljno govori o njegovoj istorijskoj ulozi i životu. Stepinac ne zaslužuje da bude sveštenik, a kamoli svetac“, istakao je tada Zurof.

B 92

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala