Hrvatska je nepoželjnim osobama u tih 27 godina proglasila još i Karla Bilta i Vojislava Šešelja.
Prva osoba koja nije bila akreditovani diplomata u Hrvatskoj, a vlasti su je proglasile nepoželjnom osobom, bio je švedski političar Karl Bilt, piše „Jutarnji list“.
Država personom non grata može da proglasi diplomate drugih država, strane političare, ali i strance najrazličitijih profesija za koje trenutna vlada i režimi na vlasti ocene da su iz nekih razloga povredili ugled države ili su opasni i štetni za nju ili njen režim.
Vulina su, kako je podsetio hrvatski list, hrvatske vlasti proglasile nepoželjnim nakon izjave da o njegovom dolasku u Hrvatsku na komemoraciju žrtvama Jasenovca može odlučivati samo vrhovni komandant Vojske Srbije Aleksandar Vučić, a ne hrvatski ministri, odnosno zbog iskazanog nepoštovanja prema hrvatskim institucijama i zakonima.
Bilt je, u trenutku kada je proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj, bio na visokoj međunarodnoj poziciji — mirovnog posrednika EU za područje bivše Jugoslavije.
Najoštriju diplomatsku meru službenog Zagreba isprovocirao je Biltov komentar posle „Oluje“, da je hrvatski predsednik Franjo Tuđman odgovoran za ratne zločine nad srpskim stanovništvom u „Oluji“ na jednak način na koji je šef tzv. SAO Krajine Mile Martić odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima.
Nešto više od dvadeset godina kasnije, u martu 2016, vlada Tihomira Oreškovića personom non grata proglasila je lidera SRS Vojislava Šešelja.
Povod je bila Šešeljeva izjava objavljena neposredno nakon prvostepene presude Haškog suda kojom je bio oslobođen odgovornosti za ratne zločine.
„Draga moja Kolinda, spremi se, spremi, uskoro ti dolazim u službenu posetu“, objavio je tada Šešelj na društvenim mrežama, naveo je „Jutarnji list“.
Tanjug