Makalister: Požuriti sa Zapadnim Balkanom, „uzeće“ ih drugi

© Tanjug / Sava RadovanovićDejvid Makalister
Dejvid Makalister - Sputnik Srbija
Pratite nas
Izvestilac EP za Srbiju Dejvid Makalister naveo da države Zapadnog Balkana treba što pre da se spreme za članstvo u EU jer bi mogle potpasti pod uticaj drugih.

On je zatražio da se zemlje regiona već sada uključe u proces odlučivanja u Uniji.

Makalister je, u intervjuu nemačkom listu „Velt“, istakao da svih šest zemalja Zapadnog Balkana može pristupiti EU, ukoliko ispune u potpunosti zahtevne pravne, ekonomske i političke uslove.

„EU je u interesu da ima dobre odnose sa zemljama Zapadnog Balkana. Ili ćemo da izvozimo stabilnost na Zapadni Balkan, ili će nestabilnost regiona ugroziti ostatak našeg kontinenta“, rekao je on.

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker - Sputnik Srbija
„Niko nije rekao da će Srbija nužno postati članica EU 2025. godine“

Izvestilac Evropskog parlamenta je ukazao da se radi o evropskim državama, koji su okružene članicama EU. „Te zemlje imaju dugoročnu evropsku perspektivu. Nova strategija Evropske komisije treba da ohrabri te zemlje da nastave dosledno da idu u pravcu EU i sprovode potrebne reforme", objasnio je on.

Naveo je da su pojedine zemlje regiona još daleko udaljene od mogućeg pristupa EU i dodao da to nije razlog da se Unija povuče sa Balkana, jer ako to učini onda će drugi doći i zauzeti njeno mesto, a delimično su već prisutni.

„Balkan je dospeo u središte geostrateških interesa. Posmatramo već godinama rastuće aktivnosti Turske, Rusije, Kine i zalivskih zemalja. Interesi su veoma različiti, ali na kraju se uvek radi o proširenju sfere uticaja", naglasio je nemački političar.

Ukazao je da je Rusija već izgradila svoje medijsko prisustvo u pojedinim zemljama regiona, i pokušava da kroz kampanju dezinformacije ciljano preuzme uticaj, što daje povod za zabrinutost.

Na pitanje da li postoji rizik od aneksije određenih teritorija na Balkanu, Makalister je odgovorio da se ne radi o aneksijama, već da se moraju obazrivo pratiti rastuće aktivnosti. Na konstataciju da Moskva traži saveznike na Balkanu i da isporučuje borbene avione Srbiji, Makalister je podsetio da Beograd ima tradicionalne tesne veze sa Moskvom.

„Istovremeno Srbija učestvuje i na NATO vežbama, učestvuje i u civilnim i vojnim operacijama EU. Tako sam video srpske sanitetske oficire u Maliju, gde su u misiji zajedno sa nemačkim vojnicima", rekao je on.

Na pitanje da li su dopustive isporuke oružje iz Rusije kandidatu za članstvo EU, Makalister je objasnio da zemlja koja namerava da pristupi Uniji mora postepeno da se približi zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici. „To važi i za Srbiju. Na kraju odlučuju, jednoglasno, članice EU da li kandidat ispunjava preduslove u određenim političkim oblastima“, naglasio je on.

Makalister je, u vezi strategije Evropske komisije, rekao da se može raspravljati da li je bilo korisno govoriti o datumu pristupa, ali istovremeno ukazuje da je 2025. indikativni datum, koji se odnosi na najbolji mogući scenario. „To je politički signal ohrabrenja. Pristupanje EU zavisi pre svega od toga da li jedna zemlja ispunjava zahtevne političke, pravne i ekonomske preduslove. Odlučujuća je supstanca, ne postoji nikakav automatizam“, istakao je on.

Isto tako je ukazao da je još dug put do članstva u EU. „Međutim već sada bi trebalo da se uzmu u obzir interesi zemalja Zapadnog Balkana u procesu odlučivanja EU. To važi, na primer, i u vezi izgradnje zajedničkog tržišta, saobraćajne infrastrukture i energetske mreže. Radi se o tome da se region veže za EU. Kada ljudi budu osetili da se napreduje korak po korak, povećava se spremnost za reforme“, uveren je Makalister.

 

Tanjug

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala