EKSKLUZIVNO Ruski senator: Rusija da pojača meku silu u Srbiji

© Sputnik / Ilья Pitalev / Uđi u bazu fotografijaRuski senator Anatolij Lisicin
Ruski senator Anatolij Lisicin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rusija ne sme dozvoliti da se u Srbiji ponovi ono što se dogodilo u Ukrajini, a i ovde je to moguće zato što na informativnom planu zaostajemo za Zapadom, kaže član Spoljnopolitičkog odbora Saveta federacije Rusije Anatolij Lisicin.

U Srbiji je bio mnogo puta jer se bavi obnovom nekropola ruskih vojnika koji su pali na ovom tlu tokom Prvog svetskog rata, ali ova poseta ima posebnu težinu jer pada uoči 180 godina uspostavljanja srpsko-ruskih diplomatskih odnosa. U razgovoru za Sputnjik, Lisicin kaže da u tim odnosima u ovom trenutku kao najvažnije vidi činjenicu da preko Srbije Rusija može da pošalje svoju poruku Evropi.

— Naša pozicija je danas dosta miroljubiva a svoje nove inicijative trudimo se da, između ostalog, i preko Beograda i beogradske štampe prenesemo stanovnicima Zapada i onim zemljama koje o Rusiji jako malo znaju, utoliko pre o novoj, savremenoj Rusiji. Navršava se 180 godina od uspostavljanja naših međunarodnih kontakata, a za to vreme dogodilo se mnogo toga: Prvi svetski rat, kad smo bili saveznici, kada je ovde, u Beogradu, Ekspedicioni korpus štitio na makedonskom frontu Beograd. Mi to pamtimo.

Ministri spoljnih poslova Srbije i Rusije Ivica Dačić i Sergej Lavrov - Sputnik Srbija
Lavrov i Dačić: Rusija i Srbija protiv nametanja izbora „s nama ili protiv nas“

Šta su, po vašem mišljenju,u strateškom partnerstvu uspostavljenom 2013. pravci koje još možemo da razvijamo?

— Moramo da uložimo mnogo napora, jer na planu ekonomske saradnje sa Srbijom svakako zaostajemo za Evropom.

Zašto je tako?

— Očigledno zbog neke inertnosti u našim kontaktima, nekih prepreka koje smo potcenili. Ali neka u tome i zaostajemo za Zapadom. Međutim, zašto zaostajemo u informativnom prostoru? Zašto u Srbiji nema ruske televizije, ruskih novina, časopisa? Zašto ih nema kada niko nije protiv toga i kad se sve to može? Potcenjujemo i aktivnost naših sunarodnika koji nisu dovoljno angažovani u radu sa stanovnicima drugih zemalja kako bi govorili istinu o našoj zemlji. Možda je u pitanju to što je Rusija mlada — 26 godina nove ideologije i novih međunarodnih odnosa. Ali smatram da je Srbija za nas ozbiljna isturena tačka u Evropi i jačanje veza i kontakata za nas je veoma značajno. Pre nekoliko godina bio sam sa Vladimirom Putinom na vojnoj paradi u Beogradu i video sam kako se narod Srbije odnosi prema Rusiji i našem predsedniku. Na Rusiju se računa u pogledu odbrambene sposobnosti Srbije, na planu mehanizama zaštite od zapadnog uticaja i NATO-a. I kontakti vašeg novog predsednika Vučića i našeg predsednika, njihov poslednji susret u Moskvi, u velikoj meri bili su povezani sa isporukom vojne tehnike i sa jačanjem odbrambene sposobnosti Srbije. Dakle, imamo veoma živu međusobnu saradnju…

A ima i mogućnosti da se ona i dalje razvija…

— Naravno, mogućnosti postoje. Srbija danas vodi pametnu politiku: ne pokušava da na brzinu uđe u EU, ona jasno shvata da se danas ekonomski potencijal može dobiti sa Zapada, a da se istovremeno ne gubi kontakt sa Rusijom zato što je Rusija kroz istoriju uvek bila pravi prijatelj Srbije i nikada nije sebi dopuštala da ne pomaže Srbiji kad je imala probleme. Jedino jeste 1999. godine kada je Rusija i sama bila slaba, kada se raspadao Sovjetski Savez i kad nismo mogli da se dostojno suprotstavimo uticaju američke agresije na raspad Jugoslavije. Izvukli smo zaključke i danas Rusija izgleda potpuno drukčije. Danas naš vojni potencijal i naša odbrambena sposobnost već dozvoljavaju da pružimo otpor bilo kom agresoru i bilo kojim pokušajima diktata Zapada.

© SputnikAnatolij Lisicin
Anatolij Lisicin - Sputnik Srbija
Anatolij Lisicin

Poslednjih dana iz Moskve upozoravaju da se u Srbiji ne radi ono što je Zapad uradio sa Ukrajinom. Otkud ta zabrinutost?

— U Ukrajini smo takođe potcenili ono što se tamo događalo. U Ukrajini sam radio od 2008. Kad sam otišao tamo, ambasador je bio Viktor Černomirdin i videli smo šta se tamo zbiva. Hiljade mladih je odlazilo u Sjedinjene Države, tamo su prolazili obuku a cilj te obuke, tog programa koji su potpisale SAD i Ukrajina bio je da se mladi nauče kako da ne vole Rusiju, da je Rusija agresor i da je Ukrajini uvek donosila rat, razdore, probleme. U celini gledano, sve smo to videli, ali smo potcenili, a znamo kakav je rezultat. Ne smemo dozvoliti da se to ponovi u Srbiji, jer i ovde je to moguće, zato što, već sam rekao, na informativnom planu zaostajemo za Zapadom.

Mislite da je ovde u Srbiji moguće nekog naučiti da ne voli Rusiju?

— Ima toga. Pretprošle godine ovde su neki stranci držali predavanje, a cilj je bio da se srpskoj omladini pokaže zašto Rusija nije njihov prijatelj nego je neprijatelj. Takvu politiku sprovodi Zapad, a mi treba da vodimo svoju kontraigru na tom poprištu. U tom smislu svakako moramo jačati naše pozicije i na informativnom planu, i na planu naše ekonomske prisutnosti u Srbiji, i u okviru naših kulturnih i obrazovnih kontakata, na temu ruskog jezika…

Zašto nema novih ruskih investicija u Srbiji? Ili ih možda ima ali nisu dovoljno vidljive?

— Ja sam član Međuvladine komisije koju sa ruske strane predvodi vicepremijer Rogozin, a sa strane Srbije Dačić. Ovih dana je održan sastanak komisije u Sočiju, razmatrana su mnoga pitanja, uključujući i pitanje izgradnje nove pruge ka jugu. Verovatno ima razloga da se kaže da ti kontakti u izvesnoj meri nisu dovoljno aktivni. Razlog može imati veze i sa pritiskom na Rusiju koji vrše zapadne sankcije, zapadne banke koje ograničavaju kreditiranje Rusije i naših projekata vezanih za Srbiju. U svakom slučaju, suočio sam se sa takvom situacijom. Vi imate u Novom Sadu organizaciju ZGOP, koja se bavi programima vezanim za izgradnju pruge ka jugu. Eto baš je tu bilo prekida u finansiranju zbog nemogućnosti ruskih banaka da finansiraju te pravce. Ipak treba reći da ekonomski kontakti Rusije i Srbije nisu u idealnom stanju. Možemo značajno bolje.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u poseti našoj ambasadi u Moskvi - Sputnik Srbija
Rusija je bila jedina velika sila koja je uvek pomagala Srbiji (foto, video)

Nedavno objavljena Strategija proširenja EU predviđa, između ostalog, da Srbija kao kandidat za članstvo treba da usaglasi svoju spoljnu politiku sa EU i pre nego što zvanično postane članica. To znači da u nekoj fazi ona treba da uvede sankcije Rusiji. Možete li da zamislite takvu situaciju?

— Vaš novi premijer tu temu vrlo aktivno razvija — da mi želimo na Zapad, u Evropu. Međutim, predsednik opreznije razmatra tu temu, zato što za Srbe nije moguće da gube kontakt sa Rusijom. Jer jedno je tačka gledišta vlade, a drugo tačka gledišta naroda. A narod poštuje Rusiju i prema njoj se odnosi sa ljubavlju i poverenjem. Zato je ovo pitanje veoma složeno. Tačno je da je za ulazak u EU neophodno ispuniti određene uslove, a jedan od zahteva biće uvođenje sankcija Rusiji. Ipak mislim da su sankcije tokom ovih godina pokazale da njihova efikasnost nije velika za ekonomiju Rusije a, šire gledano, sve te sankcije rade protiv običnih ljudi jer komplikuju privredu u svim pravcima, stvaraju prepreke za rad malog i srednjeg biznisa, gube se radna mesta.

Jedna od omiljenih tema zapadnih medija i zapadnih diplomata je Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu, za koji su više puta govorili da je špijunski centar. Kako objašnjavate to što stalno vide ruske špijune u tom centru gde radi četvoro ruskih državljana, dok s druge strane hapse američke državljane koji su pokušali da neovlašćeno snimaju vojne objekte u Srbiji? Kako vam izgleda taj paradoks?

— To su političke insinuacije jer sve proističe iz politike međusobnog optuživanja. Nema istine u pričama o tome da se taj ruski centar bavi upravo špijunskim radom. Potpuno nam je jasno da Amerikanci ne odustaju od svoje politike diskreditovanja, politike proučavanja i politike dobijanja onih informacija koje su im potrebne. To je politička borba različitih koncepcija sveta, različitih političkih pravaca, a možemo se beskrajno optuživati i možemo da želje prikazujemo kao stvarnost a stvarnost kao želje. Širok je spektar varijacija da bismo obraćali pažnju na optužbe poput one da smo mi agresivna zemlja, da patimo od špijunomanije, da naši hakeri učestvuju u izborima predsednika Amerike…

A možda se optužbe koriste i kao paravan za ono što sam radiš?

— Tako se i radi u politici, kad je reč o špijuniranju i pitanjima koja se odnose na bezbednost zemlje. Sve je to u istoriji mnogo puta potvrđeno u praksi.

Rekli ste da je ojačala međunarodna pozicija Rusije, da se ona vratila na scenu i opet postala globalni lider. Kakvo je mesto Srbije u takvoj spoljnoj politici Rusije?

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov - Sputnik Srbija
Lavrov Evropi: Ne činite sa Srbijom istu grešku kao sa Ukrajinom

— Mislim da Srbija ima prilično aktivno mesto. A Rusija treba da bude aktivnija u kontaktima sa Srbijom jer ne smemo izgubiti takav region u centru Evrope, gde imamo mogućnosti bez obzira na pritiske koji stižu sa Zapada. Moramo da shvatamo da ovde imamo potencijal koji nam omogućava da se pozicioniramo bolje i na planu ekonomije, i na informativnom planu. Ako mi ne iskoristimo te mogućnosti, neću se iznenaditi ako se desi kao u Ukrajini. Zato moramo da izvučemo zaključke iz politike, prakse, iz apsolutno ravnodušne politike koju smo sprovodili u Ukrajini, kada smo videli šta se dešava…

Ili, na primer, u odnosu na Crnu Goru. Ona je iskliznula…

— Dobro kažete, iskliznula je, kao i Moldavija. Zato taj aspekt naše spoljne politike nije dovoljno vrednovan. Mi ne koristimo meku silu. Računamo samo na lidere. Čujemo izjave Putina, Lavrova, Valentine Matvijenko, Zaharove, a čujemo li glasove naše dijaspore, naših ljudi koji žive u inostranstvu?

Znači li to da treba više koristiti meku silu Rusije na Balkanu?

— Naravno. Vidite kako to rade Kinezi i druge zemlje. Osim centra „Konfucija“ Kinezi imaju i organizacije koje se bave dijasporom.

Dakle, aktivnije koristiti rusku dijasporu?

— Da, upravo rusku dijasporu, da ona prenosi naše vrednosti putem neposrednog kontakta, čovek na čoveka.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala