Rezultati juče održanih lokalnih izbora u Ulcinju i Beranama po svemu sudeći značajno će uticati na buduću izbornu strategiju svih aktera na crnogorskoj političkoj sceni. U tom smislu, ističe se primjer po Crnu Goru veoma značajne opštine Berane, gdje je opozicija i pored ogromnih resursa koje je DPS angažovao u tom gradu, ipak uspjela da ostvari pobjedu.
Ono što se na primjeru Berana nesumnjivo nameće kao zaključak jeste da politika zajedničkog nastupa ili nastupa opozicije u dvije, maksimalno tri kolone, nema alternativu ukoliko se zaista iskreno pretenduje na izborni uspjeh i smjenu vlasti u Crnoj Gori.
To su, između ostalog, već danas poručili i iz Demokratskog fronta, koji je ujedno i najjači konstituent koalicije „Zdravo Berane“, a koja će u naredne četiri godine biti stožer vlasti u tom gradu.
„Ukoliko se politika zajedničkih opozicionih nastupa ispoštuje i na svim narednim izborima i ukoliko kao Beranci budemo bili spremni da branimo pobjedu, sloboda će se iz Berana proširiti i na čitavu Crnu Goru. Beranci su pokazali put“, poručili su iz DF-a.
Pobjeda u Beranama je i sa psihološkog aspekta veoma značajna za opoziciju, jer se na koncu ipak pokazalo da DPS nije nepobjediv i da se uz ozbiljnu strategiju i minimalno rasipanje glasova može uspješno parirati vladajućoj stranci.
Sa druge strane, strategija vladajućeg DPS-a za 2018. godinu očigledno je zapela već na prvom koraku. U toj stranci su se, naime, odlučili da kako predsjedničke, tako i sve druge opštinske izbore razdvoje po terminu održavanja, jer su u DPS-u procijenili da im sistem izbora „opština po opština“ najviše odgovara kako bi sve resurse kojima na državnom nivou raspolažu, mogli da usmjere isključivo na grad u kojem se izbori održavaju u datom trenutku.
Ova, po stanje crnogorskih javnih finansija krajnje iracionalna odluka, na primjeru Berana nije dala očekivani rezultat, što bi za vladajuću stranku već trebalo da znači određeni signal za uzbunu. Istovremeno, činjenica da su u lokalni parlament u Beranama zvanično ušle samo tri liste, ozbiljno je upozorenje i za crnogorsku opoziciju da samo ujedinjena može da se nada uspjehu na izborima.
Komentarišući rezultate izbora u Ulcinju i Beranama, politički analitičar Dragan Rosandić za Sputnjik kaže da je rezultat u Beranama bio „šok“ naročito za DPS, a njegovom porazu je, kako smatra, poprilično doprinijela i odluka DPS-a da na izbore nastupi na zajedničkoj listi sa Bošnjačkom strankom i SD-om, sa kojima je u koaliciji takođe i na državnom nivou. Sama činjenica da, kako Rosandić smatra, ove dvije „satelitske“ partije drže gotovo pola crnogorske vlade, uplašila je građane Berana da bi nešto slično moglo da se dogodi u njihovom gradu.
„Izbori u Ulcinju i Beranama su bili značajni zato što je režim tamo očigledno doživio šok. Postavlja se osnovno pitanje: kako se to moglo desiti kada su ti izbori namjerno ostavljeni izolovano kako bi se kompletna režimska mašinerija usresredila na njih. Po mom ličnom mišljenju, šef režima i DPS-a je napravio početničku grešku što je na listu DPS-a postavio Bošnjačku stranku i listu SD Ivana Brajovića. Kada su građani Berana shvatili da će bošnjačka stranka i Brajovićeva stranka sa tri odsto podrške uzeti preko 50 odsto vlasti u Beranama, kao što su to uradili u Vladi Crne Gore, onda su rekli — drugovi, ovaj put to neće proći. Tako da je, po meni, to odlučilo rezultat izbora u Beranama“, kaže Rosandić.
Naš sagovornik je ipak saglasan sa većinom analitičara koji smatraju da će rezultat izbora u Beranama biti od velikog uticaja na strategiju kada su u pitanju predsjednički izbori u aprilu. Rosandić gotovo da nema dileme da je beranska epizoda potvrdila da bi zajednički kandidat bio optimalno rešenje za opoziciju.
„Same reperkusije ovih izbora na predsjedničke izbore i na lokalne izbore u 12 opština, koji će biti u aprilu i maju, mogu da budu vrlo značajne, jer će svi izvući pouke iz ovih izbora. Posebno bi pouke trebalo da izvuče opozicija, koja treba da nađe pravi model učešća na tim izborima, naročito predsjedničkim, gdje bi trebalo da traži ipak jednog kandidata“, sugeriše Rosandić.
Što se pak tiče vladajućeg DPS-a, naš sagovornik, iako se spekulisalo da se određeni međunarodni centri tome protive, nikako ne isključuje kandidaturu predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.
„Imaćemo sada u narednih desetak dana živu aktivnost oko kandidata koje će opozicija i vlast izbaciti na vidjelo dana. Po meni, kandidat DPS-a može biti Đukanović, jer ako mogu na Kosovu Tači i Haradinaj — to je onda isti kalibar političara. A takođe, može i NATO kandidat Milica Pejanović Đurišić, što će se znati u narednih 5, 6 do 10 dana“, zaključuje Rosandić.
