Evropi nedostaje jedna čvrsta karika da parira svetskim velesilama (video)

CC0 / Pixabay / Evropa
Evropa - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rezolucija Nemačke i Francuske o bližoj saradnji koju su nedavno potpisali poslanici dva parlamenta, ne treba samo da učvrsti odnose dveju zemalja, već bi mogla da utre put nekoj novoj Evropskoj uniji. Ali bez jačanja vojne moći, EU neće moći da zauzme snažno mesto u multipolarnom svetu.

O snazi Evropske unije i njenoj budućnosti u emisiji „Svet sa Sputnjikom“ razgovarali smo sa Milanom Igrutinovićem sa Instituta za evropske studije i Stefanom Surlićem sa Fakulteta političkih nauka.

Igrutinović smatra da Evropska unija može biti novi pol u multipolarnom svetu, ali samo u nekim segmentima. Kaže da je međunarodna trgovina jedna od tih oblasti.

„Evropa je ekonomska velesila. Pregovara sa Kinom, sa nizom afričkih zemalja. Ali ona nema tvrdu, vojnu moć“, kaže Igrutinović.

Što se tiče moći i snage EU u multipolarnom svetu koji nastaje, Surlić kaže da meka moć treba da postane čvrsta. On smatra da EU svoj globalni uticaj zasniva na mekoj moći, ekonomskoj, kulturnoj.

„Ali na temelju predloga francuskog predsednika Emanuela Makrona o formiranju bezbednosno-vojnih snaga, jedinstvenog budžeta i doktrine, vidimo nameru da Evropska unija okupi zemlje koje su spremne da budu više integrisane u nekoj novoj uniji. Na tragu toga je i ideja Martina Šulca o Sjedinjenim evropskim državama. Evropska unija, ovakva kakva jeste, ne može da odgovori savremenim izazovima multipolarnog sveta, a čvršće integracije mogu da dovedu do rezultata koji će Evropu, to jest Evropsku uniju, prepoznati kao jednog ravnopravnog igrača u toj multipolarnoj utakmici“, kaže Surlić.

Balkan - Sputnik Srbija
Evropa spremna da pravi Balkaniju — šta se krije iza tog projekta

On dodaje da će EU u tom slučaju svakako biti manje zavisna od SAD. Ukazuje i da sâm Tramp nije toliko zainteresovan za jačanje evroatlantskih odnosa u odnosu na prethodne predsedničke administracije.

„Na tom tragu i leži, pored „bregzita“, ideja da oni koji su preostali unutar Evropske unije nađu neki novi modus u kome će ojačati svoje pozicije i pokazati da ideja Evropske unije i dalje živi“, kaže Surlić.

Rezolucija koju su nedavno usvojili parlamenti Nemačke i Francuske za Igrutinovića ima značaj u meri u kojoj se te zemlje potvrđuju kao dominantni motor definisanja onoga šta bi EU trebalo da bude u narednom periodu.

Za Surlića je izlazak Britanije iz Evropske unije motiv za donošenje ove rezolucije. Francuska i Nemačka žele da pokažu da su dve najjače zemlje EU i da Unija kao projekat i kao ideja ima jasnu budućnost.

Na pitanje da li je približavanje Francuske i Nemačke put ka Evropi u više brzina Igrutinović kaže da je nemoguće predvideti gde će za dve ili četiri godine Evropa stići.

„Bilo kakva ozbiljna reforma podrazumeva izmenu Lisabonskog sporazuma, izmena je veoma teška — potreban je konsenzus svih članica koji je meni prosto neverovatan. Kapacitet nekih zemalja, koje se protive promenama, je veliki da blokiraju promene“, kaže Igrutinović.

Zastava SAD i EU - Sputnik Srbija
EU će reagovati na udar iz Amerike

Što se tiče odnosa Unije sa Rusijom, Igrutinović kaže da su oni došli u fazu loše stabilnosti. Ističe potpuno odsustvo percepcije kako da se reši, recimo, sukob u Ukrajini, i navodi da je Minsk 2 manje-više mrtav, iako se svi pretvaraju da nije.

„Postoji nekoliko država koje vide Rusiju kao elementarni bezbednosni izazov. To su tri baltičke zemlje. Kroz institucije Evropske unije postoji čitav niz mehanizama koje stalno držite na dnevnom redu, jer je to za vas fundamentalno nacionalno pitanje. To je pitanje internih debata u EU, kako ćete pomiriti različite interese i čini mi se da se ovaj nivo sankcija, koje nisu tako dramatične, ne odnosi na trgovinu, već samo na dugoročno zaduživanje pojedinih grupa.

Postoji stabilnost koja je loša, neproduktivna, ali ne vidim trenutno izlaz iz nje. Nikoga ne košta preterano ovaj nivo loših odnosa. Ne verujem da će eskalirati, ali mislim da su ovo odnosi koji mogu da traju 10 godina, a možda i više“, kaže Igrutinović.

Surlić ukazuje da Italija ili Portugalija uopšte ne doživljavaju sankcije prema Rusiji onako kako to doživljavaju baltičke zemlje ili Poljska. Takođe, migrantsku krizu ne doživljavaju baltičke zemlje onako kako to doživljava Nemačka ili Italija.

„Odsustvo zajedničke sudbine jeste jedan od glavnih deficita samog projekta Evropske unije. Drugačije se sagledavaju prioriteti i interesi i onda se dolazi do nekog bazičnog konsenzusa“, kaže Surlić.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala