Vode se (učene) rasprave i daju (različita) objašnjenja o ovom fenomenu. Konstatuje se ogroman, gotovo eksponencijalan rast njihove vrijednosti i pohlepno se analiziraju mogućnosti zarade u odnosu na konvencionalni novac — američki dolar prije svih.
Prva transakcija u bitkoinima ostvarena je 12. januara 2009. godine i vrijednost jednog bitkoina bila je jedan dolarski peni. Ali, u 2013. godini, poslije finansijske krize na Kipru, „šišanja“ (krađe) depozita, pod izgovorom da je u pitanju novac ruske mafije, kao i zatvaranja tamošnjih banaka i isključivanja bankomata, mnogi ljudi su se okrenuli bitkoinu. Potražnja je bila tako masivna da je cijena premašila 230 dolara za jedan bitkoin. Krajem novembra te godine ona je dodatno porasla za 377 odsto i dostigla iznos od 1.242 dolara. Krajem 2017. godine trgovalo se na nivou 16 hiljada američkih dolara za jedan bitkoin.
Da li ovi brojevi govore da je bitkoin tako dobar, ili da je dolar toliko slab? Prije odgovora još dva podsjećanja. Slika Leonarda da Vinčija „Salvatore mundi“ (Spasilac svijeta) iz 1500. godine, nedavno je u Njujorku prodata za rekordnih 450 miliona dolara. Prethodni rekord je bio na nivou od stotinak miliona.
Brazilski fudbaler Neimar je iz Barselone u Pari Sen Žermen prešao za 222 miliona evra, zabilježivši najskuplji transfer u istoriji fudbala. Prije njega je to ostvario francuski fudbaler Pogba, čiji je prelazak u Mančester junajted koštao 105 miliona. U fudbalu je, inače, za prelaske dvadeset važnih igrača utrošeno više od milijardu evra.
Bitkoin, nezavisno od namjere svojih tvoraca, jednako kao i trgovina antikvitetima i kupovina igrača u fudbalu, pokazuje koliko je zvanična valuta postala suštinski nevrijedna. Sve je počelo prilično davno, u okrilju liberalnog kapitalizma i posvemašnje prevlasti finansijskog, nad realnim kapitalom. Poslije kraha američkog (i svjetskog) bankarskog sistema 2008. godine, zapadne vlade su povele politiku „lakog novca“. Dužnička kriza je „rješavana“ novim i sve većim dugovima. Laki novac je onaj novac koji su centralne banke, pod izuzetno povoljnim uslovima (uključujući i negativnu kamatnu stopu) odobravale poslovnim bankama u cilju podsticanja proizvodnje i potrošnje, kao sredstva izlaska iz recesije. Ali to više nije bio državni, već novac banaka, a one su sa njim postupale u cilju maksimizacije svojih profita. Tako je „laki novac“ postao „pametan novac“. Pametan je onaj novac koji sam od sebe donosi zaradu i to prilično veliku i bez ikakvog rizika. Banke su dobijale milijarde novog novca, praktično kao poklon, i ulagale su ga u međusobnu trgovinu. One su, pritom, knjižile profite mjerene stotinama milijardi, ali i stvorile monstruma pod imenom finansijski derivati. Procjenjuje se, jer niko ne zna tačan iznos, da ukupna vrijednost tih CDS derivata desetostruko premašuje ukupni svjetski BDP. A taj nepostojeći, izmišljeni kapital se, u pravnom i ekonomskom poretku, izjednačava sa realnim. Kao kada bi neko u decilitar vrhunskog vina sipao litar obične vode i tvrdio da takva bevanda ima ukus izvornog vina.
Bitkoin je upravo i stvoren sa namjerom da prevaziđe tako nakaradni finansijski sistem. Stoga, krupni bankari, osjećajući se ugroženim, oko njega pletu mrežu koja može biti smrtonosna. Od polovine ove godine planirano je ozvaničenje trgovine fjučersima vezanim uz bitkoin. Do bitkoina će se i nadalje dolaziti „rudarenjem“, odnosno procedurom predviđenom za njegovo sticanje i kupovinom na specijalizovanim berzama od postojećih vlasnika voljnih da ih prodaju. S druge strane, fjučersi će teći potpuno nezavisno od bitkoina, budući da predstavljaju klađenje krupnih igrača u odnosu na njegovu očekivanu vrijednost u dolarima. Manipulišući količinom dolara koja je potrebna za kupovinu bitkoina, oni će imati moćan alat i da ga ozbiljno napadnu, nakon što na njemu ostvare dopunsku zaradu.
Karl Marks nas je odavno podučio da se sva ekonomika (ekonomija na mikro planu) svodi na relativni odnos cijena pojedinih roba. Razumijevanju pomaže šaljiva ilustracija.
Krenuo čovjek na pijacu sa namjerom da proda psa. Kuče je bilo mlado i rasno, ali ga je cijenio pet milona evra. Poznanici su mu rekli da nije normalan i da ga nikada neće prodati. Uskoro ih je slavodobitno obavijestio da je uspio. Prodao je psa za pet miliona! Istina, na način da ga je mijenjao za dvije kokoške od po 2,5 miliona.
Da li je bitkoin pas ili kokoška, ili ni milioni nisu što su nekad bili?
