Svi kitimo jelku. A znamo li odakle potiče taj običaj?

© Foto : PiksabejNova godina
Nova godina - Sputnik Srbija
Pratite nas
Širom sveta ustaljen je običaj da se za Novu godinu ukrašava zimzeleno drvo i tako u dom unosi dašak prirode u prazničnu atmosferu. Izbor nije slučajno pao baš na jelku.
Auto-jelka - Sputnik Srbija
Novogodišnja jelka od automobila u Kalinjingradu

Iako za ovo nema čvrstih dokaza, smatra se da je dekorisanje jelke kakvo mi danas znamo počelo u Nemačkoj u 16. veku kada su pobožni hrišćani unosili zimzelene biljke u svoje domove i potom ih ukrašavali.

Drvo besmrtnosti i večnog života 

Zimzeleno drveće nije izabrano slučajno. Antičke civilizacije su verovale da unošenjem biljaka u svoje domove odaju počast bogu Sunca i raduju se zelenilu koje će bujati kada se on pojavi u svoj svojoj slavi na proleće. Rimljani su ukrašavali svoje domove i hramove zimzelenim vrstama u čast Saturna, boga poljoprivrede. Keltski sveštenici su ukrašavali hramove zimzelenim biljkama koje su predstavljale simbol večnog života.

© Sputnik / GRIGORY DUKORNovogodišnja atmosfera na ulicama Moskve
Novogodišnja atmosfera na ulicama Moskve - Sputnik Srbija
Novogodišnja atmosfera na ulicama Moskve

Reč je dakle bila o običaju koji je svoje korene imao još u paganskim vremenima kada se na zimu gledalo kao na vreme kada zli duhovi hodaju zemljom i donose smrt. Kako bi se podsetili da će proleće ipak doći, a i kako bi te zle sile oterali od svojih domova, ljudi su zimzelene biljke — koje ne gube svoje četine i odolevaju svakoj hladnoći — unosili u domove i ukrašavali.

Smatra se da novogodišnje drvo u hrišćanskoj veri predstavlja rajsko drvo sa darovima i svetlima koja predstavljaju mesec i zvezde. Odabrano je zimzeleno drvo kao simbol besmrtnosti i večnog života.

Mala istorija novogodišnjih ukrasa    

Prvi ukrasi na jelkama bili su ručno rađeni. Stari Germani su koristili orahe, kolače, jabuke, a kasnije i kokice. Kao osvetljenje korišćene su prave sveće.

Kako da se sačuva jelka u kućnim uslovima - Sputnik Srbija
Kako da se sačuva jelka u kućnim uslovima?

Kada je u pitanju dodavanje svetla na novogodišnje drvo, široko je zastupljeno verovanje da je za to odgovoran Martin Luter, osnivač hrišćanske protestantske crkve u Nemačkoj. Navodno je on prilikom jedne zimske šetnje po šumi bio toliko fasciniran svetlucanjem zvezda kroz granje zimzelenog drveća da je odlučio da doda upaljene sveće u dekoraciju svog novogodišnjeg drveta, da bi to kasnije preraslo u lampice koje mi danas koristimo.

© ALI HASHISHOUkrašavanje novogodišnje jelke od banana u Bejrutu
Ukrašavanje novogodišnje jelke od banana u Bejrutu - Sputnik Srbija
Ukrašavanje novogodišnje jelke od banana u Bejrutu

Međutim, na dekorisanje zimzelenog drveća u domovima nije uvek gledano blagonaklono. Dugo se smatralo da je to paganski običaj, pa je naišao na neodobravanje u mnogim nacijama i verama širom sveta.

Verski fanatizam i želja za očuvanjem „svetog praznika Božića“ su otišli toliko daleko da je u 17. veku u Masačusetsu, u Americi, donet zakon koji propisuje kaznu za sve praznične aktivnosti, uključujući dekorisanje novogodišnjeg drveta. 

Ronilac sa jelkom - Sputnik Srbija
U Kazanju postavljena podvodna jelka

Kraljica je glavni „krivac“ za novogodišnje jelke kakve danas znamo

Sve se to promenilo 1846. godine kada su kraljica Viktorija i njen suprug princ Albert (koji je bio Nemac) na jednoj ilustraciji za London njuz prikazani kako zajedno sa decom stoje oko okićenog drveta.

Nakon ovoga, milioni Engleskinja poželele su da i one u svojim domovima imaju istu ovakvu jelku, a trend se skoro trenutno proširio i među Amerikancima koji su još uvek osećali jaku privrženost svojim starim domovinama.

© REUTERS / POOLKamila, vojvotkinja od Kornvola učestvuje u kićenju jelke u domu za nezbrinutu decu u Londonu.
Kamila, vojvotkinja od Kornvola učestvuje u kićenju jelke u domu za nezbrinutu decu u Londonu. - Sputnik Srbija
Kamila, vojvotkinja od Kornvola učestvuje u kićenju jelke u domu za nezbrinutu decu u Londonu.

Zbog toga, prva novogodišnja jelka se u Americi pojavila upravo u Novoj Engleskoj gde je živeo najveći broj engleskih i nemačkih migranata. Do kraja 19. veka postojali su Božićni vašari u svim većim gradovima Evrope, a u Americi je naročito postalo važno pronaći i ukrasiti što veće drvo.
Ova tradicija, zadržala se sve do današnjih dana.

Dnevno.rs

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala