Kao i proteklih godina, društvene mreže prepune su protesta roditelja muslimana koji ne žele da njihova deca prime paketić od Deda Mraza.
Tako Deda Mraz ni ove godine neće posetiti nekoliko sarajevskih vrtića, uprkos činjenici da većina roditelja, bez obzira na njihovu nacionalnu i versku pripadnost, podržava novogodišnje proslave.
Još pre sedam godina, uoči proslave 2010. godine, Islamska zajednica u BiH objavila je fetvu u kojoj stoji da Deda Mraz nije poznat i priznat u islamskoj tradiciji Bošnjaka, i da se naročito bošnjačkoj deci taj hrišćanski simbol pokušava poturiti kao neutralan lik.
Ova fetva posebno je naljutila profesionalce koji se svake godine maskiraju u Deda Mraza kako bi uveselili mališane.
Čak je i mirovni izaslanik u BiH Karl Bilt 1996. pozvao pripadnike sva tri naroda da ne posmatraju Deda Mraza jai verski simbol.
Bilt je istakao da Deda Mraz ne bi trebalo da bude simbol bilo koje religije, već da je on tradicija u BiH i znak dobre volje i prijateljstva.
Pripadnici islama i oni koji praktikuju islam kao veru pak kažu da je za njih Nova godina „noć kao svaka druga“.
Poglavari islamskih zajednica tvrde da njihova vera poštuje hrišćanstvo kao veru i sve hrišćanske običaje, ali da Nova godina i Deda Mraz kao simbol tog praznika u njemu nemaju uporište.
To, međutim, ne znači da islam svojim pripadnicima zabranjuje, ali ni ne odobrava da obeležavaju Novu godinu na način kako to čine njihove komšije i prijatelji hrišćani, pa i da svoju decu odgajaju u verovanju da Deda Mraz postoji.
Bilo kako bilo, Deda Mraz će i ove godine dobiti više miliona pisama sa brojnim željama mališana iz svih delova sveta.
Prema nekim podacima Međunarodne unije pošta, tradicionalno najviše pisama dobija Finska jer se veruje da Deda Mraz tamo stanuje.
Zato je Finska jedna od zemalja koja upošljava najviše ljudi koji odgovaraju na želje upućene Deda Mrazu.
U kanadskim poštama, na primer, prema istim podacima, deci se šalju odgovori na čak 26 različitih jezika, a u poštama Nemačke na 16.
