Srbija opet uz Rusiju u odbrani Krima

© Sputnik / Vitalij Belousov / Uđi u bazu fotografijaKrim
Krim - Sputnik Srbija
Pratite nas
Treći komitet Generalne skupštine UN usvojio je nacrt rezolucije u kojoj se govori o navodnim kršenju ljudskih prava, kao i o „nelegalnom uvođenju ruskih zakona, jurisdikcija i upravljanja” na teritoriju poluostrva. Šta je opet sa svojim partnerima Kijev smislio da ospori ruska prava na Krimu istraživale su RIA Novosti.
Hram Nikolaja Čudotvorca na Krimu - Sputnik Srbija
Krim: Ideja o poseti američkih vojnih inspektora — bolesna fantazija

Dokument o „stanju ljudskih prava na Krimu i u Sevastopolju“ ukrajinska strana je podnela Ujedinjenim nacijama 1. novembra. Rezoluciju je usvojila Generalna skupština još prošle godine. Međutim, njen tekst je sada značajno promenjen. Zajedno sa Ukrajinom na obnovljenoj verziji radilo je još 40 država.

Uključujući Nemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Poljsku i baltičke republike.

Četrnaestog novembra je glasalo „za“ više od 70 država. Naravno, između ostalih su države EU, SAD i Kanada. Protiv takve odluke je bilo 25 država, među kojima su bile Rusija, Kina, Srbija, Indija itd. Uzdržana su bila 77 poslanika. Dokument će biti razmotren tokom ovih meseci na plenarnoj sednici.

Na šta se opet žali Ukrajina? Nema ničeg novog. Kijev s prijateljima poziva Moskvu da završi „sva kršenja ljudskih prava stanovnika privremeno okupiranog Krima“, proizvoljna hapšenja, mučenja i druge surovosti, i obraćanjima koja su neljudska ili nedostojanstvena. Spisak je dug.  Što je sve to bez dokaza izgleda da nikoga ne brine.

Britanski nosač HMS Oušen - Sputnik Srbija
Invazija britanskih „tajfuna“ na Balkan: Spremili „anakondu“ protiv Rusije

Nepostojeća mučenja nepostojećih ljudi u nepostojećim zatvorima — kratak je sadržaj nacrta rezolucije. Uostalom, na Krimu su davno navikli na takve jednostrane stavove. Nakon još jedne porcije optužbi lokalnih vlasti, vlasti su pozivale predstavnike međunarodne zajednice da lično dođu na poluostrvo i osmotre kako žive ljudi, razgovaraju sa njima. Međutim, oni ne dolaze. Mnogo produktivnije je praviti rezolucije mimo realnosti zasnovane na mantrama Kijeva koji nikako ne može da preživi rastanak sa poluostrvom. Najinteresantnije je da u dokumentu postoji tačka o dozvoljavanju međunarodnih posmatrača na Krimu. Samo nije jasno ko ih ne pušta.

„Rezoluciju komiteta UN o Krimu ocenjuju ljudi koji ne čuju obraćanje Krimljana niti žele da vide realni život na poluostrvu. Zbog nečega činovnici iz organizacije misle da sedeći u udobnim foteljama u Njujorku znaju bolje šta se dešava na poluostrvu od lokalnog stanovništa. Nepoverenje prema njima raste. To je kao brod koji ima ogromnu rupu koju više ne može da zakrpi. Međunarodna organizacija više voli da čuje zainteresovanu stranu — Ukrajinu, nego da pošalje delegaciju koja bi mogla da dođe i makar „jednim okom“ vidi život na Krimu. Uostalom, to ide na račun ruske javnosti, da svi konačno shvate da sa druge strane okeana nema pravde“, rekao je Sputnjiku poslanik Državne dume Ruslan Balbek.

Poslanike je iznenadio i zahtev da se ukine odluka da se „Medžlis krimsko-tatarskog naroda“ proglasi ekstremistima. Ako je neko zaboravio, ti ljudi su 22. novembra 2015. godine digli u vazduh električni stub u Hersonskoj oblasti nakon čega je poluostrvo potpuno ostalo bez struje. Kada su ljudi danima bili bez struje, međunarodne organizacije za ljudska prava nisu u tome videle problem.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala