Mistika, dar ili prevara: I Staljin se uzdao u jednog vidovnjaka?

© PixabayVidovnjak
Vidovnjak - Sputnik Srbija
Pratite nas
Bio je jedan od najpoznatijih sovjetskih vidovnjaka, hipnotizera i mađioničara. Neki ga smatraju velikim i veoma važnim, dok drugi misle da je bio šarlatan.

Priča o poljskom Jevrejinu Volfu Mesingu ostavlja bez daha — od njegove berlinske epizode tokom tridesetih godina kada je, na vrhuncu moći Trećeg rajha, predvideo Hitlerov poraz ako krene na SSSR, zbog čega je, na kraju, i pobegao u Rusiju, do velike bliskosti sa sovjetskim političkim vrhom i samim Staljinom, koji je od njega često tražio savete pred veoma važne političke odluke. 

Mesing je preminuo pre 43 godine, 8. novembra 1974. od bubrežne insuficijencije. Legenda kaže da je predvideo svoju smrt i da se, pred odlazak u bolnicu, čak i pozdravio sa svim ukućanima „znajući da se više neće vratiti“. Ova epizoda, kao i mnoge druge iz života ovog belog maga, i danas je predmet sporenja između naučnika i parapsihologa.

Postoji mnogo mitova o vidovnjaku o čijem životu smo nedavno imali priliku da gledamo i seriju na Javnom servisu.

Priča se da je predvideo napad nacističke Nemačke na SSSR. Staljin mu nije verovao sve dok Vermahtove tenkovske jedinice nisu stupile na tlo Sovjetskog Saveza. 

Neki izvori govore da je čak predvideo i da se Drugi svetski rat neće završiti do maja 1945. godine.

Drugi kažu da je vrata Staljinovog kabineta „otvarao nogom“.

I dok se o odnosima sa Staljinom i Berijom i dalje ne zna baš mnogo, a na performansima koje je imao među širokim narodnim masama ga je uvek pratio oficir NKVD-a, za neke stvari se zaista može reći da su bile puka mašta velikog iluzioniste.

Sam je veoma često govorio o poznanstvu sa Ajnštajnom i Frojdom i o zadatku koji je dobio od Staljina da proba da pored obezbeđenja uđe u Centralnu banku i iz nje iznese novac.

Da li su to samo legende ili u njima ima dosta istine?

Razbićemo neke mitove!

Prorok - ilustracija - Sputnik Srbija
Proročanstva od kojih će vam se slediti krv u žilama

Poznanstvo sa Ajnštajnom

Mesing je veoma često govorio o svojim turnejama u Beču 1915. godine i o susretu sa Albertom Ajnštajnom i Sigmundom Frojdom.

„Verovatno je Albert Ajnštajn posetio jedan od performansa i slušao neki od mojih govora i postao je zainteresovan za njih, jer jednog dana me je pozvao u svoj stan“, kaže Mesing.

„U Ajnštajnovom stanu, prvenstveno sam bio zadivljen obiljem knjiga. Bile su svuda, počevši od predsoblja. Uveden sam u njegov kabinet, a tamo su me dočekala njih dvojica — Ajnštajn i Sigmund Frojd“, opisuje vidovnjak susret.

Šta je istina? 

Ajnštajn uopšte nije imao stan u Beču. Inače, od 1913. do 1925. godine, Ajnštajn nijednom nije posetio Beč. Opis „stana“ takođe jedva da odgovara stvarnosti. Činjenica je da je kod kuće Ajnštajn, po pravilu, čuvao samo imenike i reprinte članaka za koje je smatrao da su mu vrlo važni. I apsolutno ništa drugo!

Isplata novca na osnovu praznog lista papira

Astrolog i iscelitelj Džuna Davitašvili - Sputnik Srbija
Sa isceliteljkom Džunom je otišla cela epoha

Još jedan mit koji se široko prepričavao po tadašnjem SSSR-u, a o kojem je i Mesing rado govorio, jeste kako je, po Staljinovim uputstvima, dobio zadatak da podigne 100 hiljada rubalja u Državnoj banci na osnovu čistog lista papira istrgnutog iz beležnice. Navodno mu je blagajnik odmah dao novac, a zatim, gledajući u prazan list, pao na pod zbog srčanog udara. 

Ali, prema Mesingovim rečima, sve se dobro završilo i čovek se oporavio.

Realnost je, ipak, bila malo drugačija. Postoje dve mogućnosti: ili je banka bila unapred pripremljena da isplati toliku sumu ili je „čarobnjak“ lagao.

Činjenica je da je 100 hiljada rubalja za Sovjetski Savez bio ogroman iznos i da nije bilo moguće da ga isplati jedan blagajnik — on bi sa klijentom trebalo da se dogovori o donošenju validnog dokumenta, i verovatno da sačeka još jedan dan ili bar neko vreme za prikupljanje potrebnog iznosa. Dakle, ili je pola osoblja Državne banke dobilo infarkt, ili, što je verovatnije, niko nije isplatio džinovsku sumu od 100.000 rubalja.

Za kontroverznog vidovnjaka koji je o sebi uvek pričao u trećem licu i nikada nije ljudima saopštavao „loše vesti“ jer je smatrao da „nema pravo da uznemirava ljudske duše“, vezana je još jedna zanimljiva priča.

Tek nakon smrti se ispostavilo da je Mesing jedan od retkih sovjetskih milionera. Novac koji je posedovao na nekoliko štednih knjižica premašivao je milion rubalja, što je bilo ekvivalentno sumi u vrednosti od 20 miliona tadašnjih dolara.

Nije imao naslednike.

Ostavio je taj novac državi.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala