Zaharova je podsetila da će Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju prekinuti svoj rad do 31. decembra ove godine u skladu sa rezolucijom Saveta bezbednosti UN 2329 (2016).
„Rusija je više puta isticala značajnu politizaciju i predrasude Međunarodnog krivičnog suda u razmatranju slučajeva. Građanski rat u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka tragična je stranica u svetskoj istoriji. Međutim, Tribunal pokušava da dâ jednostranu antisrpsku interpretaciju ovih događaja“, naglasila je Zaharova.
Pokušaji Tribunala da prikriveno pripiše krivicu za određene zločine narodima, vladama i državama u celini izazivaju tenzije i uzajamno nepoverenje na teritoriji bivše Jugoslavije, reanimiraju dugogodišnje probleme i međuetničke protivrečnosti u regionu, dodala je ona.
Zanemarivanje osnovnih prava optuženih od strane Tribunala takođe izaziva zabrinutost. „Postoji mnogo primera za to, uključujući i nedavno odbijanje Tribunala da privremeno oslobodi bivšeg vrhovnog komandanta oružanih snaga Republike Srpske Ratka Mladića radi lečenja u Rusiji, uprkos pogoršanju njegovog zdravlja i uprkos tome što je Rusija pružila odgovarajuće garancije Međunarodnom sudu“, navela je portparolka ruskog Ministarstva.
Tribunal takođe nije postao efikasan instrument za međunarodnu krivičnu pravdu. S obzirom da je on ad hok sud, po svojoj suštini privremena institucija, Međunarodni sud postojao je više od 20 godina i potrošio milijarde za svoj rad. Rusija je više puta izražavala ozbiljnu zabrinutost zbog produžavanja roka završetka rada Tribunala od strane Saveta bezbednosti UN.
S tim u vezi, očekujemo prestanak rada Haškog tribunala i hitni prenos svih otvorenih pitanja na „rezidualni mehanizam“. Polazimo od činjenice da je „rezidualni mehanizam“ privremena struktura i insistiramo na njegovoj maksimalnoj efikasnosti, u smislu poštovanja standarda pravosuđa, uključujući i rokove sudskih procesa, zaključila je Zaharova.