Sastanak je, prema medijskim navodima, održan na inicijativu glavara Islamske zajednice Rifata Fejzića, a zvanični povod bilo je nedavno vraćanje Časnog krsta na Sahat-kuli u Podgorici, koji je tokom rekonstrukcije tog objekta uklonila Turska državna agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).
Podsjećanja radi, uklanjanje krsta sa Sahat-kule u Podgorici dovelo je do povišenih tenzija i otvorenog negodovanja većinskog pravoslavnog stanovništva u glavnom gradu Crne Gore, koje je zahtijevalo da krst, koji je preko 100 godina krasio vrh Sahat-kule bude vraćen na svoje mjesto, a čemu su se javno usprotivili predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Značajan detalj vezan za kontroverzu povodom uklanjanja krsta sa podgoričke Sahat-kule svakako je i taj da je Miraš Dedeić, iako navodno mitropolit pravoslavne crkve, javno bio protiv vraćanja Časnog krsta na mjesto gdje se on prethodno nalazio.
Tako su se takozvana Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) i Islamska zajednica u Crnoj Gori ujedinile upravo oko krsta, odnosno, na bazi zajedničkog stava da krst, kao najpoznatije hrišćansko obilježje, ne bude vraćen na Sahat-kulu, koja je uzgred jedan od najmarkantnijih simbola Podgorice.
Ipak, ono što je posebno problematično kada se govori o ovom susretu, jeste prije svega njegova politička dimenzija, kao i same poruke koje su se mogle čuti.
Naime, pozivanjem Miraša Dedeića, mitropolita takozvane CPC, Islamska zajednica na čelu sa reisom Rifatom Fejzićem, na neki način se odredila u odnosu na dilemu koju od pravoslavnih crkava u Crnoj Gori Islamska zajednica preferira.
To je potvrdio i sam reis Fejzić, koji je saopštio da je jedan od ciljeva sastanka „mogućnost ostvarivanja saradnje između Islamske zajednice u Crnoj Gori i Crnogorske crkve“.
„Došao sam u ime Islamske zajednice muslimana u Crnoj Gori i da se najiskrenije zahvalim vladiki na razumijevanju i na podršci, njihovom bratskom i hrišćanskom odnosu prema nama. Na njegovom čojskom odnosu prema nama i daj Bože da ima Crna Gora više takvih ljudi“, kazao je Fejzić.
Reis je time posredno poslao poruku ko je za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori poželjniji partner: Mitropolija crnogorsko-primorska SPC ili nevladina organizacija zvana CPC. Taj, blago rečeno, nekonstruktivan potez, prema mnogim ocjenama, ne doprinosi toleranciji ni smirivanju podjela. To naročito važi za Crnu Goru, gdje su tenzije po ovom pitanju u prošlosti bile dovoljno naglašene i u kojoj je Srpska pravoslavna crkva, prema svim istraživanjima, jedna od institucija u koju crnogorski građani imaju najviše povjerenja. Istovremeno, Fejzić se time umiješao i u unutarhrišćanske razmirice, što je takođe presedan.
Svoj doprinos atmosferi netolerancije i podjela ponovo je dao i vođa NVO Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić, komentarišući činjenicu da se Srpska pravoslavna crkva javno protivi izgradnji „Srpske kuće“ u Podgorici, s obrazloženjem da je „Srpska kuća čitava Crna Gora“. Dedeić je poručio:
„Tu su se malo prevarili. Nije ’Srpska kuća‘ Crna Gora, ovo je država građana Crne Gore i mislim da smo svi u zajednici da je sačuvamo kao što je i prije bilo. Da čuvamo prijateljstvo. Mi moramo da sačuvamo, kao što čuvamo crkve, i džamije. To je vrijednost jedne zemlje“, kazao je Miraš.
„Nećemo kao što su neki radili. Imali ste u Beogradu stotine džamija, svaka je osim jedne uništena. I nju su ovog nesretnjeg rata zapalili. Nećemo to dozvoliti u Crnoj Gori. Jer ovdje demokratija postoji, a demokratijom se može svemu stati na kraj“, dodao je Miraš.
Nakon sastanka poglavara Islamske zajednice i takozvane Crnogorske pravoslavne crkve ostaje pitanje da li je to na pomolu začetak saradnje i neka vrsta koalicije između ove dvije organizacije.
