Hrvatska predsjednica je u Putinovom prisustvu spomenula svog sugrađanina Riječanina Roberta Bartinija, koji je bio genijalni konstruktor mnogih ruskih aviona i smatra se ocem ruskog svemirskog programa i zahvaljujući kojem je i astronaut Jurij Gagarin bio prvi čovek koje je poletio u svemir.
Međutim, drugi, navodno Hrvat, kojeg je hrvatska predsednica istakla pred Putinom bio je savremenik ruskog cara Petra Velikog i njegov veliki prijatelj, admiral Matija Zmajević, Srbin rimokatoličke vjere, rođen u Perastu, u Crnoj Gori.
Veoma je teško zamisliti da hrvatska predsjednica nije bila u mogućnosti da provjeri pravo porijeklo i narodnost Bokelja Matije Zmajevića, admirala ruske carske mornarice i osnivača kaspijske flotile, o čemu postoje sačuvani mnogi istorijski izvori, i o kome je pisao i Jovan Dučić u svojoj knjizi o grofu Savi Vladisaviću.
Matija Zmajević, koji je upamćen kao jedan od napoznatijih predstavnika porodice Zmajević iz Perasta, bio je sinovac nadbiskupa Barskog i primasa Srpskog Andrije Zmajevića, i sin poznatog pomorca Kristifora (Krsta) Zmajevića.
Kako piše Jovan Dučić, nakon što je bio progonjen od strane Mlečana i utamničen u turskoj tamnici Jedi-kule (Sedam kula), Zmajević se najzad spasava i preko Petrovaradina, dolazi u Karlsbad, gdje se tog ljeta nalazio na liječenju ruski car Petar Veliki, koji ga kao odličnog mornara prima za kapetana svoje carske mornarice…
O porijeklu znamenite bokeljske kuće Zmajevića vjerovatno najbolje svjedoči profesor Lazo Kostić, u svojoj knjizi „O srpskom karakteru Boke kotorske“. Profesor Kostić u svom djelu doslovno navodi:
„U Staroj Crnoj Gori u zaseoku Vrbi na Njegušima je živjelo staronjeguško bratstvo Zmajevići, koji su se iselili u Boku kotorsku. O nekadašnjem bratstvu Zmajevića u Njegušima govori i toponim ’Zmajevića krši‘ i ’Zmajuša‘. Zmajevići odseljeni u Boku su se pokatoličili. Bili su čuveno pomorsko bratstvo u Perastu.“
Govoreći naročito o admiralu Matiji Zmajeviću, prof. Lazo Kostić nešto podalje piše:
„Admiral Matija Zmajević bio je katolik iz Perasta, brat zadarskog arhibiskupa Vićenca Zmajevića. Ipak, zato je on bez premišljanja i kolebanja od Rusa uvršten u Srbe. Sigurno se kao takav i predstavljao i kao takav bio postavljen za ruskog admirala.“
Kada se sve uzme u obzir, čini se da će i slučaj Matije Zmajevića, kao i mnogi drugi primjeri sporenja između Hrvata i Srba po pitanju znamenitih ličnosti kao što su Nikola Tesla ili Ivo Andrić, nakon gafa hrvatske predsjednice pred Putinom ostati u zoni sporenja Hrvata i Srba.
Ipak, jedno je sigurno, u pogledu jednog od prvih admirala ruske carske flote, junaka Matije Zmajevića, makar Bokelji nemaju dilemu kome ovaj velikan pripada i služi na ponos, jer neosporno je da je sve što je Zmajević u životu stekao, ostavio svom rodnom gradu Perastu i Boki.
Utoliko je zaista teže shvatljivo odsustvo bilo kakve reakcije crnogorskih vlasti na ovakve ispade, jer Matija Zmajević zasigurno predstavlja jednog od najznačajnijih predstavnika bokeljske i opštecrnogorske istorije.
U međuvremenu, dok čeka protest zvanične Podgorice povodom ovog slučaja, široj javnosti jedino ostaje da se u međuvremenu zapita — da li je to možda predsjednica hrvatske pokušala da obmane Putina?
