Led se pomera: „Poslednjeg evropskog diktatora“ pozvali na samit EU

© AFP 2023 / NIKOLAI PETROVPredsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko na vojnoj paradi za Dan nezavisnosti u Minsku
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko na vojnoj paradi za Dan nezavisnosti u Minsku - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rukovodstvo EU pozvalo je beloruskog lidera Aleksandra Lukašenka na samit Istočnog partnerstva, piše „EU obzerver“. Neki stručnjaci odmah su nazvali ovaj korak Brisela „skandaloznim“, a drugi su, naprotiv, u njemu videli priliku za slabljenje saveza Minska sa Moskvom, ističe list.
Trg nezavisnosti u Minsku - Sputnik Srbija
EU produžila sankcije Belorusiji na godinu dana

Brisel je pozvao Lukašenka na samit Istočnog partnerstva. Ukoliko beloruski predsednik prihvati ovaj poziv, to će biti prva poseta glavnom gradu EU čoveka kojeg do danas često nazivaju „poslednjim diktatorom Evrope“, piše „EU obzerver“.

List navodi da je 23-godišnja vladavina Lukašenka obeležena ubistvima i progonima opozicionih lidera, „falsifikovanjem izbora“ i rasterivanjem mirnih demonstracija. Ipak, predsedavajući Evropskog saveta Donald Tusk potvrdio je da je Belorusija dobila poziv. „Pitanje o tome ko će zapravo predstavljati zemlju na samitu treba da odluči Minsk“, piše list.

Samit Istočnog partnerstva se održava jednom u dve godine i ima za cilj uspostavljanje bliskih odnosa EU sa Jermenijom, Azerbejdžanom, Belorusijom, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom. A donedavno je Belorusiju, „koja je saveznik Rusije“, predstavljao ministar spoljnih poslova, podseća list.

Međutim, u razgovoru za „EU obzerver“, jedan evropski zvaničnik skrenuo je pažnju na činjenicu da je ranije Brisel već poništio zabranu ulaska za Lukašenka i 169 beloruskih zvaničnika. Prema rečima sagovornika, to se objašnjavalo činjenicom da je zvanični Minsk preduzeo niz koraka za poboljšanje odnosa sa EU: oslobodio je političke zatvorenike, „niko nije pretučen na poslednjim izborima“ i nastavio je pregovore o ljudskim pravima.

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko - Sputnik Srbija
Lukašenko pozvao EU da odustane od dvostrukih standarda

Ambasada Belorusije u Briselu takođe je potvrdila da se odnosi zemlje sa EU „poboljšavaju“. Ali poslanik Evropskog parlamenta iz Litvanije Petras Austrevičius nazvao je ovaj poziv Tuska „skandaloznim“.

Političar je tesno sarađivao sa beloruskom opozicijom već 20 godina. On smatra da će aktivisti koji se još uvek suočavaju sa pritvaranjima i drugim oblicima uznemiravanja, biti demoralisani ako Brisel bude organizovao „svečani prijem“ Lukašenku.

Drugi evropski zvaničnik izrazio je zabrinutost da će dolazak beloruskog „diktatora“ zaseniti lidere Gruzije, Moldavije i Ukrajine koji zaista žele da se pridruže EU. „Ceo samit će se pretvoriti u Lukašenkov šou“, smatra izvor „EU obzervera“.

Istovremeno, neki komentatori ocenjuju predlog EU sa geopolitičkog stanovišta. Tako je bivši generalni sekretar NATO-a i bivši danski premijer Anders Fog Rasmusen, koji trenutno radi kao savetnik ukrajinskog predsednika, uveren da je dijalog sa Lukašenkom „koristan za Evropu“, jer može da oslabi osovinu Moskva—Minsk.

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko tokom zasedanja Visokog državnog saveta Savezne države Rusije i Belorusije u Minsku - Sputnik Srbija
Lukašenko: Shvatamo da na Zapadu nikome nismo potrebni

Ekspert briselskog Centra za istraživanje evropske politike Grant Kostanjan kaže da EU nema razloga da ne pozove Lukašenka. „Mogao bih satima da govorim o problemima sa ljudskim pravima u Belorusiji, ali situacija u Azerbejdžanu je mnogo ozbiljnija. U Azerbejdžanu možete da dobijete nekoliko godina zatvora zbog opozicionih aktivnosti, a u savremenoj Belorusiji za ovo se dobija nekoliko dana“, tvrdi Kostanjan.

On smatra da bi, uzimajući u obzir ove faktore, Brisel mogao i da uopšte ne pozove Lukašenka i Alijeva. „Ali u čemu će onda biti smisao samita?“, retorički se pita ekspert.

Deklaracije prošlih samita formalno su „prepoznale težnju“ Gruzije, Moldavije i Ukrajine da se jednog lepog dana pridruže EU. Ali, Kostanjan smatra da bi ove godine ova fraza mogla da nestane iz teksta pod pritiskom Nemačke i Holandije, koja se protive proširenju evropskog bloka.

Rasmusen smatra da EU ne bi trebalo da izbacuje deo o „priznavanju težnji“, jer bi to moglo da nanese štetu reformisanju post-sovjetskih država.

„EU treba da zrači optimizmom i da pokuša da udahne novi život u Istočno partnerstvo, a ne da pokazuje zamor“, smatra ovaj političar.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala