Grub atak na Rusiju: Ruše se evropske granice za NATO oružje

CC0 / U.S. Army Europe / NATO vojnici
NATO vojnici - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rusija se opet našla na meti zvaničnika NATO-a, a ovog puta razlog je želja Severnoatlantskog saveza da za sebe izboksuje takozvani „vojni Šengen“.

Komandant američke vojske u Evropi, general-pukovnik Ben Hodžiz izjavio je da bi prilikom transporta oružja i vojnog tereta preko granica evropskih zemalja trebalo da na snazi budu posebna pravila koja bi omogućila brže prebacivanje snaga NATO-a. Cilj je, prema njegovim rečima, da „Alijansa mora da bude u mogućnosti da se kreće jednako brzo ili još brže od Oružanih snaga Rusije“, kako bi njihov potencijal „obuzdavanja“ bio efikasan.

Vojni analitičar Andrej Mlakar za Sputnjik ocenjuje da je Rusija opet iskorišćena samo kao izgovor kako bi NATO ostvario sopstvene ciljeve.

Zastava NATO-a ispred američkog lovca F-35A Lajtning u vojnoj bazi u Estoniji - Sputnik Srbija
Severnoatlantski pakt želi da zamrzne Savet Rusija—NATO

„Pre bismo mogli reći da je gospodin Hodžiz besan zato što su mu Rumuni, inače članovi NATO-a, udarili pečat u pasošu i zato što je morao da prođe carinske formalnosti. Naime, na poslednjim NATO vežbama koje su održane na istoku Evrope uočen je problem, odnosno prepreke na koje su naišle američke i snage Severnoatlantske Alijanse u Evropi prilikom prebacivanja tehnike. Ustanovilo se na primer da oklopno-mehanizovane jedinice nisu mogle da se kreću, a pojedini mostovi nisu mogli da podnesu težinu oklopnih vozila koja su transportovana. Carinske formalnosti takođe nisu dovoljno precizirane, pa su vojnici morali da prođu pasošku i carinsku kontrolu, a general Hodžiz koji je putovao u Bugarsku morao je prinudno da sleti na vojni aerodrom u Rumuniji kako bi obavio carinske formalnosti“, objašnjava Mlakar.

Otuda je, dodaje analitičar, i krenula priča o formiranju jedinstvene šengenske zone koja bi olakšala transport materijala i tehnike na istok Evrope, a ne da bi sprečila transport ruske vojne tehnike. Rusi, napominje analitičar, imaju specijalni dogovor sa baltičkim državama za transport prema oblasti Kaljiningrad i uprkos svim postojećim tenzijama, taj ugovor nikada nije prekinut.

„Rusija je tu samo materijal dobre propagande, a reč je zapravo o unutrašnjem pitanju NATO snaga, jer pojedine evropske zemlje imaju vrlo restriktivna pravila transporta. Primera radi, vikendom se ne mogu kretati pojedini vidovi transporta, mora se smanjiti količina buke, ne sme se ugrožavati saobraćaj i tome slično. Takođe, carinske formalnosti ne mogu biti iste za one članice NATO-a koje su u EU, i one koje su sa druge strane Atlantika. Cilj je dakle da se snage SAD izuzmu iz svih tih carinskih propisa prilikom prebacivanja vojne tehnike i formalnosti poput plaćanja putarine, regulisanja iskrcavanja. Suština je: ’Mi možemo da se iskrcamo kad god hoćemo, možemo da vozimo kuda i kada hoćemo i jedino to od vas tražimo‘“, napominje Mlakar. 

Moskva - Sputnik Srbija
NATO se širi — Rusija ne sedi skrštenih ruku

Sličnog stava je i Vladimir Ščerbakov, ekspert časopisa „Nezavisni vojni pregled“, koji za Sputnjik kaže da ako NATO odluči na napadne Rusiju, postojeće birokratske prepreke za njih neće značiti ništa.

„Međutim, u mirnodopsko vreme NATO u Evropi ima velike probleme sa logistikom. Zamislite ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua koji, kako bi prebacio neku jedinicu iz Moskve u Vladivostok, mora da usaglasi to premeštanje sa svim ruskim regionima kroz koje će proći vojnici. Otprilike u takvim uslovima se nalazi NATO u Evropi“, kaže Ščerbakov.

On međutim ne veruje da bi stvaranje „vojnog Šengena“ pomoglo Alijansi u „odvraćanju Rusije“.

„Kao prvo, Rusija ne planira da napadne evropske zemlje. Kao drugo, u slučaju eventualnog ruskog napada ’vojni Šengen‘ neće pomoći NATO-u, ali poenta je u tome što Amerikanci koriste priču o ukidanju prepreka kako bi napravili ’Evropu bez granica‘ za svoje vojnike. Pritom, evropske zemlje moraju da, ako se plaše ’zle Rusije‘, pristanu na to“, ističe Ščerbakov.

Ideju o takozvanom „vojnom Šengenu“, napominje vojni analitičar Andrej Mlakar, zdušno će prihvatiti nove članice NATO-a, naročito one na istoku Evrope, ali je pitanje šta će biti sa onim zemljama koje su u EU i starijim članicama Severnoatlantskog saveza.

Trening polaznika Arktičkog odreda Dalekoistočne više vojne komandne škole - Sputnik Srbija
Hladno oružje — čime Rusija čuva Arktik (foto)

„U slučaju uvođenja ’vojnog Šengena‘ neke zemlje bi morale da menjaju vojne sporazume o transportu i prebacivanju snaga, a morale bi da menjaju čak i lokalna pravila, jer kao zemlje EU imaju vrlo naglašenu ekološku politiku i zakone o sprečavanju buke, pa bi to praktično značilo izmenu sijaset zakona“, kaže Mlakar.

Andrej Koškin, vojni analitičar iz Moskve za Sputnjik kaže da svi vojni načelnici iz sastava NATO-a, pa i oni iz SAD, konstantno žele da dokažu, najpre poreskim obveznicima, da su njihovo postojanje i njihov angažman neophodni, ali i da je stalno potrebno uvećavati novčane iznose za njihovo izdržavanje.

„Zato se iznova naduvava mit o ruskoj pretnji u nadi da će im stalno kapati po neka parica, da se tako izrazim. Na primer, ’vojni Šengen‘ im je potreban kako bi se u okviru te teritorije bez problema premeštala vojna tehnika i tako osvajala prednost u odnosu na vlasti država kroz koje bi se ti odredi kretali. Osim toga, žele da im dokažu da se nalaze u savezu koji ih pouzdano štiti, iako imaju mnogo drugih problema pod sopstvenim prozorom. Neka se bave migrantima, birokratijom i drugim socijalnim aspektima!“, poručuje Koškin.

On dodaje da će vojne strukture NATO-a ipak i dalje insistirati na svojoj priči o Rusiji, kako bi za sebe obezbedili što veći komad novčanog kolača i komotan prostor za opstanak u Evropi.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala