Kazuo Išiguro dobitnik Nobelove nagrade za književnost (video)

© AP Photo / Evan AgostiniKazuo Išiguro
Kazuo Išiguro - Sputnik Srbija
Pratite nas
Britanski pisac japanskog porekla Kazuo Išiguro ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost za stvaralaštvo koje obiluje emotivnom snagom, saopštila je Švedska kraljevska akademija za nauku.

Nagrada je dodeljena piscu „koji u romanima velikih emotivnih padova otkriva bezdan ispod našeg iluzornog osećaja povezanosti sa svetom“, pročitala je obrazloženje žirija Sara Danijus, sekretar Švedske akademije.

Nobelova nagrada je ove godine stigla u prave ruke, s obzirom na to da je reč o jednom od najznačajnijih pripovedača u savremenoj svetskoj književnosti, kojem slava nimalo ne nedostaje, rekao je za Sputnjik Aleksandar Šurbatović, urednik u izdavačkoj kući „Dereta“, koja objavljuje Išigurova dela na srpskom jeziku.

„Tokom devedesetih i u prvoj deceniji dvehiljaditih Išiguro je bio jedan od najaktuelnijih svetskih pisaca. Mnoge njegove knjige su ekranizovane, a i sami filmovi su bili veoma uspešni. ’Ostaci dana‘ su pokupili čak i neke ’Oskare‘. Njegove knjige se i dan-danas s nestrpljenjem iščekuju. Recimo, njegov poslednji roman ’Zakopani džin‘, koji je objavljen pre dve godine, iščekivali su brojni fanovi uz odbrojavanje“, naveo je naš sagovornik.

Išiguro je, napominje Šurbatović, otišao u neku vrstu dobrovoljnog egzila, ne želi mnogo da bude prisutan u javnosti i da često objavljuje knjige, tako da je vremenski raspon između njegovih romana osam do deset godina. 

Pisac besprekornog stila

Kazuo Išiguro rođen je 8. novembra 1954. u Nagasakiju. Još kao dete preselio se s roditeljima u Englesku, gde i danas živi. Stekao je englesko obrazovanje i prihvatio tamošnju kulturu. Studije engleskog jezika i filozofije završio je na Univerzitetu u Kentu, a kreativno pisanje na Univerzitetu Sant Anglija.
Svetlana Aleksejevič - Sputnik Srbija
Beloruskinji Nobel za književnost

Književnu karijeru je počeo 1981. godine pišući priče, a prvi roman „Bledi obrisi brda“ (A Pale View of Hills) objavio je 1982. godine. 

„Piše na engleskom jeziku i možemo slobodno da kažemo da je posle toliko godina postao pisac zapadne kulture“, naveo je Aleksandar Šurbatović.

Ruski književni teoretičar i prevodilac Aleksandar Livergant rekao je za Sputnjik da je Išiguro „tipičan engleski pisac“.

„Veoma dobar pisac — ironičan, izvrstan. Bez obzira na njegovo japansko poreklo, to je tipičan engleski pisac koji se odlikuje tananim, suzdržanim humorom“, naveo je Livergant. 

Prve Išigurove knjige pripovedale su o Nagasakiju i životu u tom gradu nekoliko godina nakon Drugog svetskog rata. Teme koje istražuje pisac tiču se razmišljanja o sećanju, vremenu i samoobmani.

Do sada je napisao osam romana, koji su mu obezbedili veliki broj književnih nagrada, kultni status kod brojne čitalačke publike (u pitanju su milioni prodatih primeraka) i prevod dela na više od 40 jezika. Išigurovo najznačajnije ostvarenje svakako je roman „Ostaci dana“, nagrađeno Bukerovom nagradom.

Veliki uspeh postigao je i romanima „Slikar prolaznog sveta“, „Ne daj mi nikada da odem“ i „Bez utehe“ — kafkijanska zagonetka na 500 stranica, roman kojem je kritika bila posebno naklonjena.

„Kod Išigura uvek iznenađuje jedna stvar: nikada ne znate u kojem će ključu biti njegova naredna knjiga. Svaka knjiga je svet za sebe, vrlo često žanrovski određena. Nekad je reč o naučnoj fantastici, kao u romanu ’Ne ostavljaj me nikada‘, neki put je to epska fantastika, kao u slučaju ’Zakopanog džina‘, a neki put je u pitanju klasična narativna drama poput ’Ostataka dana‘, pisana u duhu dela Henrija Džejmsa“, napominje Aleksandar Šurbatović. 

Ono što spaja sve Išigurove knjige jeste, kako ističe naš sagovornik, besprekoran stil.

„Svaka njegova rečenica je bukvalno dovedena do savršenstva, i semantički i morfološki, tu nikada nema nikakvih zapinjanja, sve teče kao po loju. Neko može da se spori s tim da li ga uzbuđuje u tematskom smislu Kazuo Išiguro, ali niko ne može da mu ospori veliko spisateljsko umeće i njegov zaista vrstan stil“, ističe Šurbatović. 

Rok muzičar Bob Dilan tokom koncerta u Los Anđelesu - Sputnik Srbija
Dilan — potrebniji Nobelovoj nagradi nego ona njemu (video)

Književni krugovi ranije su predvideli da će ovogodišnji izbor Nobelovog komiteta, za razliku od prošlogodišnjeg, koji je izazvao brojne polemike, biti „opšteprihvaćen“. 

„Ono što se dogodilo prošle godine, bilo je zaista posebno. Verujem da će ove godine dobitnik nagrade biti romanopisac ili pisac eseja, muškarac poreklom iz Evrope. Potpuna suprotnost Bobu Dilanu“, prognozirao je ranije Bjorn Viman, urednik kulturne rubrike „Dagens Nihetera“.

Zanimljivo je da Išiguro kod kladioničara nije bio čak ni na širem spisku favorita za Nobelovu nagradu. Vodeći kandidati, sve do nekoliko sati pred dodelu priznanja, bili su Kenijac Ngugi va Tiongo i Japanac Haruki Murakami, nakon čega ih je pretekla trećeplasirana Kanađanka Margaret Atvud.

Nagrada za književnost je jedno od pet priznanja koje je krajem 19. veka zaveštao švedski industrijalac i pronalazač Alfred Nobel.

Ceremonija dodele nagrada održava se, tradicionalno, u Stokholmu 10. decembra, na dan kada je umro osnivač ovog prestižnog priznanja.

Novčana vrednost priznanja je milion dolara.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala