Ko je sledeći: Juče Kosovo, sutra Katalonija – hoće li Evropa biti raskomadana?

© REUTERS / Yves HermanProtest u Barseloni
Protest u Barseloni - Sputnik Srbija
Pratite nas
Referendum će biti prvi korak u dezintegraciji Španije, ali bi talas separatizma mogao da se širi dalje. Već je najavljen referendum na Balearskim ostrvima 2030. godine, tu je i stalan problem Baskije.
Džulijen Asanž na video bimu tokom konferencije na univerzitetu u Barseloni. - Sputnik Srbija
Asanž: Katalonija — prvi svetski internet rat

Dok vlada Španije čini sve da spreči sutrašnji referendum o nezavisnosti Katalonije, u tu pokrajinu su poslate i dodatne, policijske snage, da spreče glasanje. Iz glavnog grada pokrajine, Barselone, apeluju na Evropsku uniju da reaguje. Međutim, Evropa ćuti, kao da ono što se dešava u Španiji ne može destabilizovati uniju, a moglo bi imati i gore posledice.

Pojedini analitičari smatraju da otcepljenje Katalonije može dodatno pocepati Evropu, a da brojni separatistički pokreti širom kontinenta spremno osluškuju vesti iz Španije.

I Dušan Proroković iz Centra za strateške alternative siguran je da će referendum biti prvi korak u dezintegraciji Španije, ali i da bi talas separatizma mogao da se širi dalje.

Već je najavljen referendum na Balearskim ostrvima 2030. godine, a tu je i konstantan problem Baskije gde je do pre 20 godina bio izražen separatizam, tako da je cela severna granica Španije praktično ugrožena, kaže Proroković. 

„Za bezbednost Evrope je važno da Španija ostane celovita, ali je neverovatno nesnalaženje Evropske unije koja nikako ne reaguje na poslednja dešavanja u Španiji. Mene ovo podseća na dešavanja u komunističkom bloku sredinom osamdesetih godina kada Sovjetski Savez nije imao odgovor na sva dešavanja u Čehoslovačkoj, Poljskoj, na poraze koje je doživljavao u Avganistanu. Evropska unija je izgubila svoju bitku na Bliskom istoku, napravili su niz grešaka na Balkanu, oni se u celoj ovoj krizi ne snalaze. Odsustvo reakcije Brisela daje krila separatistima u Kataloniji i sve ovo može imati kobne posledice. Ne po evropske države koje se mogu suočiti sa separatizmom, već po celokupnu bezbednost Evrope“, kaže Proroković. 

Katalonska separatistička zastava - Sputnik Srbija
Da li će nezavisna Katalonija biti održiva

On dodaje da je Evropa zaboravila da je Španija jedna od ključnih država za zaustavljanje migrantskog talasa, te da bi se, ako dođe do njene dezintegracije, migracije mogle pojačati. On je siguran da će se zbog ovog pitanja Evropa već za jednu deceniju sresti sa novim rizicima i pretnjama koji će je uvesti u novu krizu, sa velikim posledicama.

Na primeru Katalonije obistinila su se upozorenja Srbije da će Kosovo i Metohija biti presedan koji će otvoriti Pandorinu kutiju, a ne da će biti jedinstven slučaj kao što su tvrdili na Zapadu. I tada smo znali da je ta tvrdnja samo poslužila kao izgovor zapadnim zemljama da rade Srbiji sve što joj rade poslednjih deset godina. To vidimo ne samo na primeru Španije, već i na primeru Kurdistana, videli smo to i u Abhaziji i Južnoj Osetiji 2008. godine, podseća Proroković.

„Korišćenje ’kosovskog slučaja‘ će se nastaviti za proglašavanje novih pseudodržavnih tvorevina u raznim delovima sveta. To je kobna greška koju su Sjedinjene Američke Države napravile, ali oni su verovali u svoju snagu, verovali su da će svet ostati jednopolaran, da će moći da upravljaju tim procesima, kako u Evropi, tako i na drugim kontinentima. Sada se pokazuje da su napravili veliku grešku i moraju se suočiti sa posledicama. Ovo što se dešava u Španiji mene više podseća na ’91. i ’92. godinu, na početak dezintegracije Jugoslavije, a ne na 2008. godinu i jednostavno proglašavanje nezavisnosti Kosova. Ovo je mnogo krupniji problem“, kaže Proroković.

On dodaje da je razlika u tome što su ključne evropske zemlje tada stale na stranu Slovenije i Hrvatske i raspirile taj proces, a danas nemamo nikakav odgovor Nemačke i Francuske, pa je teško predvideti u kom pravcu će to sve dalje ići i gde će se zaustaviti.

Istovremeno, u Evropskoj uniji se, upravo tokom krize o referendumu u Kataloniji pojavljuj glasovi snažnih političkih opcija koje vide da bi i Republika Srpska trebalo da dobije samostalnost.

Tako je lider Slobodarske partije Austrije Hajnc Kristijan Štrahe ponovo izjavio da bi Srpskoj trebalo da bude omogućeno pravo na samoopredeljenje i da ne razume zašto međunarodna zajednica insistira na multietničkoj BiH, kada je jasno da ne funkcioniše.

Policija ispred poznatog stadiona uoči utakmice Barselona-Real Betis - Sputnik Srbija
Napeto pred referendum: Čija je policija u Barseloni

Proroković podseća da Štrahe već dugo zastupa taj stav, ali da ga treba uzeti s rezervom, jer na taj način, između ostalog, prikuplja glasove srpske dijaspore u toj zemlji. Ipak, lider Slobodarske partije u jednoj stvari je u pravu, kaže Proroković.

„Ako se nešto omogućilo Albancima na Kosovu, onda to mora da se omogući i ostalim narodima na postjugoslovenskom prostoru, jer Jugoslavija se raspala prema Badinterovim principima. Granice bivših jugoslovenskih republika su morale ostati nepovredive. Jednom kada je prekršeno to pravilo, otvorena je Pandorina kutija i ono se sada može kršiti svuda. S tog stanovišta Štraheova izjava i te kako ima pravno i političko utemeljenje“, zaključuje Proroković u razgovoru za Sputnjik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala