Izbori u Rusiji: Era novih političkih lidera

© Sputnik / Jevgenij Bijatov / Uđi u bazu fotografijaRad Centralne izborne komisije na dan glasanja
Rad Centralne izborne komisije na dan glasanja - Sputnik Srbija
Pratite nas
Analitičari smatraju da je predsednik Putin podržavanjem novih ljudi, koji su prošli složeni sistem testiranja, dao signal da je počelo vreme stvaranja nove elite političkih rukovodilaca. Rezultati glasanja pokazuju i da birači imaju visoka očekivanja od „novajlija“.

U toku jednog izbornog dana, 10. septembra 2017. godine, u nedelju, u Ruskoj Federaciji je bilo održano 5.810 izbora na različitim nivoima, 242 referenduma na lokalnom nivou u 82 subjekta RF (u svim subjektima, osim Ingušetije, Magadanske oblasti i Sankt Peterburga). Izabrani su šefovi 16 subjekata Federacije (kao i posredstvom jednog glasanja u parlamentu). Održani su izbori za poslanike šest zakonodavnih organa državne vlasti u subjektima Rusije i dodatni izbori za Državnu dumu u dva jednomandnatna okruga.

Ovi izbori su raspisani u junu 2017. godine. U regionima gde su gubernatori napustili dužnost posle 10. juna, izbori će biti održani 2018. godine, takođe u toku jednog izbornog dana.

Glasačka kutija na biračkom mestu u Krasnodaru - Sputnik Srbija
Moskva: Uspeh kandidata opozicije na izborima govori o konkurenciji

Jedna od glavnih novina ovog puta je bilo to što su građani mogli da glasaju na mestima gde žive, a ne gde su prijavljeni (što je od velike važnosti, imajući u vidu da se radi o najvećoj državi na svetu, pa osoba može imati prebivalište u Moskvi, a da je rodom iz Vladivostoka). Ovom merom se olakšava izlazak građana na izbore.

Interesantno je dodati da je izabrano dosta gubernatora iz opozicionih redova. Takve rezultate izbora u Kremlju ocenjuju kao podršku kursu formiranja nove generacije rukovodilaca, kao i da to pokazuje da stanovništvo RF želi promene. Analitičari smatraju da je predsednik Putin podržavanjem novih ljudi, koji su prošli složeni sistem testiranja, dao signal da je počelo vreme stvaranja nove elite političkih rukovodilaca. Rezultati glasanja pokazuju i da birači imaju visoka očekivanja od „novajlija“.

U Kremlju nisu prethodno pred sebe stavili zadatak da drastično povećaju izlaznost građana i takav je pristup opravdao očekivanja, kažu predstavnici administracije predsednika Putina. Pokazatelji su praktično u svim regionima ostali u okvirima srednje norme, izjavio je jedan federalni službenik.

Lider pokreta „Nova Rusija“ i direktor Instituta aktuelne ekonomije Nikita Isajev za Sputnjik objašnjava da je izlaznost u Moskvi bila zaista niska, ali da se to i očekivalo, jer je nivo izbora sada takav, pa je teško mobilisati ljude:

D’Artanjan, Aramis, Atos i Portos - Sputnik Srbija
Potomak slavnog D’Artanjana stigao u Rusiju

„Svi odlično shvataju da regionalna vlast nije toliko važna iz perspektive donošenja nekih važnih odluka. A da ne govorimo o lokalnoj vlasti i lokalnoj samoupravi koja praktično i ne učestvuje u rešavanju budžetskih pitanja. Zato će to biti politizovani opštinski saveti, gde postoje takozvani opozicioni liberalni kandidati“, ističe Isajev.

Šefica Centralne izborne komisije Ela Pamfilova izjavila je da su ovog puta za sve posmatrače bili stvoreni „idealni uslovi“ kakvih do sada nije bilo, a sve to kako bi ovi izbori prošli „pod lupom“ i kako bi mogli biti sagledani po vertikali i po horizontali, ali i po dijagonali.

Zato ne čude reči direktora Nacionalnog instituta razvoja savremene ideologije Igora Šatrova, koji za Sputnjik kaže da su ovi izbori bili „dosadni“:

„Dosadni u smislu da nije bilo nikakvih konflikata, ekscesa, provokacija i reakcija na te provokacije. Možemo, sa druge strane, sad dugo da raspravljamo i da pravimo različite zaključke, ali jednostavno rečeno, politički sistem u Rusiji je za sada takav, bez nekih značajnih turbulencija, ništa ne kipi. Shodno tome, tako su prošli i izbori“, ističe Šatrov.

Prekidač - Sputnik Srbija
Zapad vodi neprekidni specijalni rat

Pamfilova, šefica ruske CIK obećala je da će pomno pratiti i sve eventualne nedostatke odmah uzimati u obzir, a rezultate sa tih spornih glasačkih mesta anulirati. Ona je juče takođe pozvala sve učesnike izbornog procesa da ne budu lenji i ne samo da glasaju, već i da kontrolišu čitav proces. Čemu ovako oštre mere kontrole objašnjava Igor Šatrov:

„Što se tiče Evrope i SAD, tamo praktično nema do te mere povećane pažnje i provere objektivnosti i ispravnosti čitavog izbornog procesa. To je najpre zato što u društvu već postoji poverenje u čitav izborni proces i vlasti su isuviše bezbrižne. Postoji mogućnost da se i tamo zbog toga pojavi kriza, kao što su se i javljale ranije periodično. A u Rusiji se u tom smislu dešava obrnut proces, za ovih poslednjih 20 godina mi radimo na tome da uspostavimo i poboljšamo taj mehanizam i zato toliko brinemo nad izbornim procesom i njegovom valjanošću. Takođe, zato naš sistem glasanja ima svoje pozitivne uporedne prednosti u odnosu na neke druge svetske države“, zaključuje naš sagovornik.

Nikita Isajev smatra da sada nema toliko drastičnih odrednica i podela na „leve“, „desne“, „liberale“ „komuniste“, ali da jeste primećeno takozvano protestno glasanje, kada građani polaze od toga da „ne glasamo za vlast, ne za vladajuću partiju, ne za „Jedinstvenu Rusiju“, već za nešto drugo:

Ruski predsednik Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Da li Putin želi novi mandat

„U Moskvi vidimo određenu liberalnu kišu, otuda je jasno da više oponenata vlasti ima u prestonici, nego u regionima. U provinciji pobeđuju manje radikalni učesnici političkog procesa, poput „Komunističke partije“ ili „Pravedne Rusije“, a ponegde i nezavisni kandidati i jasno je da su sve to sistemski akteri političkog procesa, oni su već zastupljeni u Dumi. Oni zato i odnose pobedu, to jest, predstavljaju glavnu konkurenciju vladajućoj partiji. Može se reći da se u globalu ljudi opredeljuju „za vlast i ne za vlast“, zaključuje Isajev.

Konstantin Baharev, član komiteta Državne dume i poslanik republike Krim kaže da je na poluostrvu izborni dan protekao mirno, ali i da se juče, bez preterivanja, odigrao istorijski događaj. Naime, prvi put za nešto više od 200 godina bili su održani direktni izbori za gradonačelnika Sevastopolja, a ovakvih izbora nije bilo ni u carsko vreme, ni u sovjetsko, a ni u vreme dok je Krim pripadao Ukrajini. I to što je izabran Andrej Ovsjanikov smatramo istorijskim momentom, dodaje Baharev:

„Veoma nas raduje visok nivo podrške, jer je dobio više od 70% glasova stanovnika Sevastopolja, što predstavlja određenu konsolidaciju. Ovsjanikov je figura koja predstavlja i političku elitu, ali i interese društvenog, odnosno civilnog sektora. Iz ukrajinskog perioda nasledili smo brojne konflikte unutar elita. Još pre godinu dana, sami izbori za Državnu dumu, koji su se održavali u Sevastopolju, bili su sprovedeni u sasvim drugačijoj atmosferi. Zato jučerašnje izbore možemo smatrati velikim napretkom“, zaključuje Baharev.

Ipak se mora dodati da je u Pskovskoj oblasti bio pokrenut krivični postupak o pokušaju potkupljivanja birača pred same dodatne izbore za poslanike lokalne vlasti. U moskovskom predgrađu Novoperedelkino gradonačelnik Moskve je otpustio šefa regionalne vlasti i njegovog zamenika za „grubo kršenje“ procedura pripreme opštinskih izbora. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je ukupno devet krivičnih postupaka u okviru predizbornog procesa, izjavio je zamenik ministra Aleksandra Gorovoj.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala