Lavrov je dodao da je Rusija upoznata sa inicijativom medijacije Kuvajta za rešavanje diplomatske krize i predloga datih u okviru te inicijative. „Ali mi sami nećemo davati nikakve ideje“, dodao je on.
Nakon razgovora u Kataru Lavrov je naglasio da je američki državni sekretar Reks Tilerson ranije „ponudio svoje posredničke usluge“.
„Ako njegovi predlozi postignu rezultate i napori uspeju, mi ćemo to pozdraviti, ali mi sami nemamo ideje koje se razlikuju od onoga što predlažu Kuvajćani i Sjedinjene Američke Države. Nismo ništa predlagali i ne smatramo to potrebnim, jer postoji dovoljno predloga na osnovu kojih je moguće započeti dijalog“, istakao je ruski ministar.
O pripremi napada na Izrael
Moskva nema informacije da neko priprema napad na Izrael, izjavio je ruski ministar.
„Nemamo informacije da neko priprema napad na Izrael“, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare posle razgovora sa ministrom spoljnih poslova Katara.
Ministar je dodao da „ako neko uopšte na prostoru Bliskog istoka ili u drugom delu sveta planira da krši međunarodno pravo podrivanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta bilo koje države, uključujući, naravno, i sve države Bliskog istoka i Severne Afrike, to se osuđuje“.
Ranije je saopšteno da je izraelski premijer Benjamin Netanijahu optužio Iran da gradi objekte za proizvodnju visokopreciznih vođenih raketa u Siriji i Libanu kako bi ih koristio protiv zemlje.
Što pre zaustaviti katarsku krizu
Katar pozdravlja stav Rusije o krizi između Dohe i zemalja Persijskog zaliva, izjavio je ministar spoljnih poslova Katara Muhamed bin Abdurahman el Tani.
„Takođe smo razgovarali o stavu Rusije o krizi u zalivu, potrebi da se ta kriza što pre zaustavi, očuva jedinstvo saveta za saradnju i podrži napore emira Kuvajta. Država Katar pozdravlja taj stav i zahvaljuje se ruskom predsedniku na njegovom stavu“, izjavio je on na konferenciji za novinare.
„Arapska četvorka“ ignorisala je predlog Kuvajta da organizuje samit u kojem bi učestvovao Katar, i Doha se nada da će dijalog biti obnovljen, izjavio je ministar spoljnih poslova Katara.
„Obavestili smo ministra o kuvajtskoj inicijativi i pismima koje je šeik Sabah, emir Kuvajta, uputio svim zemljama Persijskog zaliva i pozvao na direktan dijalog bez preduslova. I jedina zemlja koja je odgovorila na ova pisma je Katar. Ona je odgovorila za nekoliko dana, ali na pismo nije odgovorila nijedna druga zemlja koja je uvela blokadu. Čini mi se da je ovo posebna politika s njihove strane — da ne odgovaraju, da ignorišu napore medijacije Kuvajta ili napore neke druge prijateljske zemlje, naročito nakon američkog specijalnog izaslanika koji je izneo niz predloga, ali niko ni na to nije odgovorio. Iste politike pridržavaju se zemlje blokade“, istakao je Tani na konferenciji za novinare.
Bez obzira na to, „Katar pozdravlja sve napore prijateljskih zemalja koje podržavaju napore Kuvajta za medijaciju“, dodao je on.
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat početkom juna su prekinuli diplomatske odnose sa Dohom i prekinuli svu komunikaciju sa Katarom, optužujući ga za podršku terorizma i mešanje u njihove unutrašnje poslove. Odluci su se kasnije priključile i brojne druge države. Kuvajt deluje kao posrednik u rešavanju sukoba.
Ubrzo nakon prekida odnosa, četiri arapske zemlje dale su Kataru ultimatum od 13 zahteva, među kojima je smanjenje nivoa diplomatskih i vojnih odnosa sa Iranom, zatvaranje turske vojne baze u zemlji, prestanak finansiranja terorističkih organizacija, nemešanje u unutrašnje stvari arapskih zemalja, podrška opozicionih lidera, kao i zatvaranje čitave satelitske televizijske mreže „Al Džazira“. Katar je negirao optužbe arapskih suseda i izjavio da su izneti zahtevi nerealni i ne mogu da budu ispunjeni, kao i da narušavaju njegov suverenitet.