Napadi na novinare? Može, ako su ruski

Pratite nas
Sve učestaliji napadi i kršenja prava ruskih novinara u suprotnosti su sa svim evropskim standardima slobode govora i medija. I pored toga, niko na Zapadu da digne glas.

Estonske vlasti su ovih dana bez objašnjenja odbile da izdaju akreditacije ruskim novinarima, a već danas u Kijevu je praktično oteta ruska novinarka Ana Kurbatova.

Kijev, Ukrajina - Sputnik Srbija
Ruska novinarka proterana iz Ukrajine — zabrana na tri godine

Kurbatovu, novinarku ruskog Prvog kanala, nepoznate osobe kidnapovale su u Kijevu usred bela dana. Nešto kasnije je deportovana, a kako je na Fejsbuku navela portparolka Službe bezbednosti Ukrajine Jelena Gitljanska, isto će se desiti „svakome ko se usudi da kritikuje Ukrajinu“.

Kurbatova nije usamljeni primer: iz Ukrajine je nedavno deportovana ruska novinarka Tamara Nersesjan, a 2015. godine još dvoje ruskih novinara Aleksandar Čepurin i Elena Makarova bili su primorani da napuste teritoriju Ukrajine.

Politikolog Pavel Salin za Sputnjik objašnjava da se ovde radi o jednoj fazi medijskog rata između Rusije i Ukrajine koji traje već tri godine i u kojem ruska strana vodi:

„Stoga, ako Kijev ne može da pobeđuje u medijskim bitkama kvalitetom, efikasnim i objektivnim izveštavanjem, onda primenjuje taktiku neutralisanja informativne strukture protivnika na svojoj teritoriji“, navodi Salin.

Kidnapovanje i deportacija ipak su „bolja varijanta“, imajući u vidu da su ukrajinske vlasti ranije imale običaj da likvidiraju ruske novinare samo zato što su prikazivali dešavanja u toj zemlji na način koji ne ide u prilog vlastima u Kijevu, smatra direktor Centra liberalno-konzervativne politike Aleksandar Kazakov. Ipak, Kazakov misli da Ani Kurbatovoj neće biti smeštena optužba da je spremala diverziju, kao što se mnogi pribojavaju, ali dodaje:

MIA Rusija sevodnja - Sputnik Srbija
OEBS na strani novinara „Rusija sevodnja“

„Tamo kod njih u Kijevu sve je moguće. Mogu da optuže novinarku da je aktivirala i navodila bespilotnu letelicu iznad Kijeva. Uopšte, to što se sad dešava u Kijevu jeste teatar apsurda.“

Pavel Salin, međutim, ne isključuje mogućnost da rusku novinarku optuže „za bilo šta“:

„I ako bi to povuklo za sobom i neku reakciju zapadnih kolega, Kijevu će možda biti potrebno da dokaže da je pripadnici specijalnih službi nisu oteli tek tako, na osnovu nekih paušalnih sumnji, već da je ona zaista nanela nekakvu konkretnu štetu Ukrajini. Zato, ako dođe do nastavka ove priče i bilo kakve, pa makar i vrlo male reakcije Zapada, Kijev će pokušati da se ’opere‘ smeštanjem optužbi ruskoj novinarki.“

Kazakov podvlači da ukrajinska Rada, predsednik ili nadležno ministarstvo ne mogu da izdaju jedan opšti dokument kojim bi se branio ulazak ruskih novinara na teritoriju Ukrajine, jer bi isti dokument momentalno završio na stolu onih koji su zaduženi za slobodu govora i medija pri UN, OEBS-a, te da bi Kijev imao velike probleme tim povodom. Ovako ispada da je svaki novinar slobodan da dođe u Ukrajinu, ali Kijev u tišini izbacuje one koji mu ne odgovaraju, objašnjava Kzakov:

„Oni proveravaju ’bekgraund‘ svakog novinara i ako se ispostavi da u svojim prethodnim publikacajama ta osoba nije za ustanike u Donbasu napisala da su to teroristi, onda mogu da joj zabrane ulazak na teritoriju Ukrajine. Ali, koliko je meni poznato, do sada se nije dešavalo da novinara nasred ulice hapse pripadnici specijalnih službi, da ih potom ispituju i deportuju. Makar se to nije dešavalo ruskim novinarima.“

Policijska partola Kosovske policije - Sputnik Srbija
Uhapšeni ruski novinari kod Gnjilana

A jučerašnju odluku estonskih vlasti da ne izdaju akreditacije za neformalni sastanak ministara spoljnih poslova EU dopisnicima novinske agencije „Rusija sevodnja“ zvanična Moskva je okarakterisala kao otvorenu diskriminaciju:

„To narušava autoritet Evropske unije“, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije. Za Sputnjik je slično mišljenje izneo i generalni direktor Instituta regionalnih problema Dmitrij Žuravljov:

„Možda estonske vlasti nisu u obavezi da odgovore i objasne svoje poteze iz perspektive nekih striktnih pravnih normi, ali iz perspektive osnovnih principa EU oni su ipak dužni da odgovore i da obrazlože. Da ne pominjemo da su dužni da poštuju osnovni princip slobode govora, ali i transparentnosti vlasti, jer je vlast obavezna da objasni svoje postupke.“

Ali izgleda da se, kada se radi o estonskim vlastima, ovi principi ne odnose na ruske novinare. Problem je, dodaje Žuravljov, što se sutra slično može dogoditi ne samo novinarima, već i običnim ruskim građanima. Uz to, Dmitrij Žuravljov je skeptičan kada se govori o mogućoj podršci evropskih novinara ruskim kolegama:

„Ne bi trebalo očekivati reakcije evropskih novinara. Zapadni mediji su odavno zauzeli oštar antiruski stav, i to ne u nekom razumnom političkom smislu, već, da tako kažem kulturološki, u smislu: eto Rusija je loša jednostavno zato što je Rusija. I u takvoj situaciji je bilo kom zapadnom novinaru zaista teško da išta afirmativno kaže na račun Rusije, jer vrlo lako može ostati bez posla. Možda će biti pojedinačnih reakcija, ali ne verujem da će doći do nekog masovnijeg protesta zapadnih novinara, nažalost.“

Glavna urednica RT Margarita Simonjan - Sputnik Srbija
Borba protiv lažnih vesti u Evropi postala sredstvo protiv RT i Sputnjika

Ranije je Evropska federacija novinara ocenila odluku Predsedništva Estonije u EU kao „ozbiljan napad“ na slobodu medija.

Podsetimo, vlasti baltičkih zemalja zbog izjava o borbi protiv „ruske propagande“ već nekoliko godina ometaju rad ruskih medija. Ove godine je 12. aprila snimatelju televizije REN TV Iliji Omeljčenku zabranjen ulazak u Estoniju, a u novembru 2016. godine Komisija za televiziju i radio Litvanije odlučila je da na tri meseca suspenduje prenošenje ruskog kanala „RTR Planeta“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala