Zagreb kao šerif „pucao“ po regionu: Ko plaća štetu

© Tanjug / ZORAN ZESTIC Kamioni na hrvatskoj granici
Kamioni na hrvatskoj granici - Sputnik Srbija
Pratite nas
Sumiranje štete koju je prouzrokovala mera čiji je kreator bio hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić počelo je u celom regionu, doduše svuda još bez konkretnih podataka.

Za razliku od Crne Gore i Makedonije, koje, kao članice Svetske trgovinske organizacije (STO) mogu da tuže Hrvatsku zbog diskriminatorske mere kojom je štitila svoje tržište voća i povrća, Srbija to ne može da učini pošto nije u STO.

Srpskim izvoznicima voća i povrća koji su pretrpeli štetu ostaje da probaju da je nadoknade tako što bi sami pokrenuli spor pred hrvatskim sudovima, budući da država takav postupak ne može da vodi, kaže ministar trgovine Rasim Ljajić. Država, ipak, kako napominje, trenutno anketira oko 160 izvoznika voća i povrća kako bi se utvrdilo da li je bilo štete prouzrokovane odlukom Hrvatske da 22 puta poveća naknadu za fitosanitarnu kontrolu uvoza voća i povrća.

Ministar za ekonomske odnose BiH Mirko Šarović - Sputnik Srbija
Pobeda regiona: Hrvatska vratila stare takse

Hrvatska je 14. jula donela uredbu kojom je fitosanitarni pregled uvezenog voća i povrća iz trećih zemalja poskupeo 22 puta, sa 90 na 2.000 kuna. Posle 25 dana, zajedničkom akcijom Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, koje su najviše bile pogođene hrvatskom merom jer svoje voće i povrće u velikoj meri plasiraju na hrvatsko tržište, stvari su se vratile na staro.

Još nema ni grube procene koliku su materijalnu štetu pretrpeli naši izvoznici. Hrvatska mera je, pre svega, donela štetu time što je poverenje poslovne zajednice u predvidivost funkcionisanja poslovanja poljuljano. A to je ono što je najvažnije ljudima koji su u biznisu, posebno manjim proizvođačima, da postoji neka postojanost propisa i troškova poslovanja kako bi mogli da ukalkulišu to u svoj poslovni plan, kaže za Sputnjik direktor Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Đurđević.

Hrvatska mera je, dodao je on, relativno kratko trajala, pa još nema finansijskih procena.

„Svakako da je ona uticala i da se mnogi proizvođači i izvoznici ne opredele za plasiranje robe u Hrvatsku, pa ne znamo ni kolika bi procena njihovog eventualnog plasmana bila“, kaže Đurđević.

S obzirom na male marže u poljoprivredi, svaki nekalkulisani izdatak svakako utiče na krajnju zaradu, ističe on, ali i napominje da izvoznici s ovih prostora preko Hrvatske isporučuju robu i u EU, tako da promena kalkulacije u krajnjoj liniji dovodi i do promene krajnje cene u tom ugovornom lancu. Ipak, on smatra da će u materijalnom smislu šteta ipak biti više simbolična.

Srpski carinik overava dokumenta - Sputnik Srbija
Trgovinski rat: Region frontalno uzvraća Hrvatima

„Šteta će sigurno više uticati na predvidivost poslovanja, nego što će se meriti u nekim velikim iznosima u evrima“, ocenio je Đurđević.

Sumiranje štete koju je prouzrokovala mera čiji je kreator bio hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić počelo je u celom regionu, doduše svuda i dalje bez konkretnih podataka.

Izvesno je da šteta nije mimoišla ni Hrvatsku, koja je svojim postupkom prekršila i načela EU i Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju EU. Zagreb je na kraju tek posle 25 dana spustio loptu i stvari vratio na staro, pošto se, dok je EU zvanično ćutala, suočio sa kontramerama država regiona. Tako je Ministarstvo poljoprivrede Srbije samo u jednom danu na granici zadržalo oko 230 tona robe iz Hrvatske, u vrednosti od oko 500.000 evra zbog „strože kontrole zbog vrućina“.

Hrvatsko udruženje poljoprivrednika žestoko je kritikovalo ministra poljoprivrede Tolušića zbog povećanih taksi na uvoz voća i povrća iz trećih zemalja. Tihomir Jaić iz tog udruženja zamerio mu je na „lošoj diplomatiji“, jer se, kako kaže, orijentisao isključivo na jednu grupu uvoznih proizvoda, umesto na sve.

„Slažemo se da je potrebna veća kontrola proizvoda, ali ne samo iz trećih zemalja nego i iz EU, odakle stiže pojedina roba i deset puta nekvalitetnija od domaće“, rekao je Jaić, ocenivši da je „ministar kao šerif ušao u salun i počeo da puca“.

Kolona kamiona - Sputnik Srbija
Srpska rampa: Čak 230 tona hrvatske robe blokirano na granici

Po oceni Đurđevića pak jako je bitno da vlade država regiona pokušaju maksimalno da idu na harmonizaciju propisa, na međusobno priznavanje sertifikata, priznavanje laboratorija, na uvođenje referentnih laboratorija, kako bi njihovi nalazi važili za sve zemlje.

„Tako možete da napravite sistem u kome se sva procedura obavlja na jednom mestu, praktično jednim elektronskim sertifikatom koji je izdat u jednoj državi. Tako kamioni i roba mogu da idu bez zadržavanja na carini. To je iskustvo EU, nordijskih zemalja od kojih neke nisu članice EU. I ako postoji politička volja, nadam se da bi sastanci resornih ministara na Zapadnom Balkanu mogli da idu u tom pravcu da dođe do harmonizacije procedura koje bi olakšale i potpuno liberalizovale promet“, zaključio je Đurđević za Sputnjik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala