Ruski akademik: Hvala Zapadu što nam je pomogao da vratimo Krim

© Tanjug / Zoran ŽestićVitalij Naumkin
Vitalij Naumkin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rusiju nije briga ko šta priča o Krimu, to je deo ruske teritorije, a duboko smo zahvalni Zapadu koji nam je pomogao da ostvarimo naš stari san da Krim vratimo u Rusiju, poručio je ruski istoričar i akademik Vitalij Naumkin.

On je podsetio na reči predsednika Vladimira Putina da ne bi ni razmišljao o pripajanju Krima da nije bilo državnog udara u Ukrajini.

Ko je onda kriv, upitao je Naumkin tokom diskusije na temu „Amerika, Rusija i Bliski istok“ u organizaciji CIRSD-a u kojoj je, pored moderatora Vuka Jeremića, učestvovao i bivši američki ambasador u Srbiji a danas predsednik „Ist-vest“ instituta Kameron Manter.

Pitanje Krima je sada zatvoreno i više nikada neće biti razmatrano, rekao je Naumkin. On je ovako replicirao Manteru koji je odgovarajući na pitanje hoće li odnosi između supersila poboljšati tokom administracije Donalda Trampa, pomenuo Krim kao razlog za skeptični odnos prema Rusiji.

Krim - Sputnik Srbija
Veneto gradi most ka Krimu

Prema rečima Mantera, Tramp je iskren u želji da nađe način kako SAD mogu kreativno i konstruktivno da sarađuju sa Rusijom, ali ima puno ljudi koji su zabrinuti zbog ponašanja Rusije. To su, objasnio je, ljudi koji su zabrinuti zbog aneksije Krima, zbog ponašanja Rusije u drugim krajevima sveta.

„Mislim da bi, kad bi bilo ko u SAD trebalo da bira između dobrih ili loših odnosa sa Rusijom izabrao svakako dobre, ali pitanje je kako to uraditi“, rekao je bivši američki ambasador i dodao da je, kad je službovao u Beogradu video da Srbija želi da bude prijatelj i sa Rusijom i sa Amerikom.

Bilo bi dobro ako bismo to mogli da postignemo ali politika u SAD je takva da niko nema slobodno pravo na to. Tramp će to pokušati, a ljudi koji su skeptični prema ruskim namerama će se boriti protiv njega, kako smo i videli u Kongresu u vezi sa sankcijama, konstatovao je Manter.

Naumkin je ocenio da su rusko-američki odnosi talac unutrašnje borbe u SAD i da je tužno što protivnici Donalda Trampa koriste ruski faktor.

Karta Rusije sa Krimom - Sputnik Srbija
U Vašingtonu priznali Krim delom Rusije (foto)

On je odbacio optužbe da su Rusi učestovali u hakovanju, prisluškivanju nekih američkih institucija i pokušali da se umešaju u izbore.

„To je smešno, ali razumem Amerikance. Pošto su svuda intervenisali širom sveta smenjujući predsednike, premijere, režime, odjednom neki ruski haker došao u SAD i pokušava da im se meša“, ironično je primetio Naumkin.

„Ima trenutaka kada se pošteni ljudi ne slažu“, konstatovao je Manter i precizirao da je to pitanje dešavanja u Ukrajini ili zašto je američki stav prema Kosovu različit od ruskog.

Pitanje koje je izazvalo varničenje postavio je bivši ambasador naše zemlje pri UN Feodor Starčević, što je samo potvrdilo šta je ključna tačka neslaganja dve najveće sile. Diskusija o Bliskom istoku je inače protekla uz saglasnost učesnika po velikom broju pitanja, od neophodnosti saradnje u Siriji, do rešavanja izraelsko-palestinskog sukoba kroz formulu dve države.

„Rešenje dve države je jedino kredibilno. Pitanje je samo kada će se to desiti“, rekao je Manter, dok je Naumkin ocenio da će to ipak ići teško s obzirom na eskalaciju sukoba.

Zimski Krim - Sputnik Srbija
Šta god da Porošenko stavi u Ustav — zna se čiji je Krim

Dvojica govornika složila su se i da će biti novog talasa izbeglica, kao i po pitanju kako stati na put ekstremizmu. Raka je na pragu da bude oslobođena a mi u Rusiji i dalje imamo one koji simpatišu Islamsku državi i žele da idu da se bore u njoj, upozorio je Naumkin. Prema rečima Mantera, plitički cilj je poraziti one koji pružaju podršku Islamskoj državi. S druge strane, da bi se sprečilo širenje radikalnih raspoloženja, ljudi u regionu moraju da vide da saosećamo s njima i da nam je stalo do njih.

Naumkin je istakao da je veoma važno da Rusija i SAD sarađuju u obnovi razorenih područja na Bliskom istoku.

Mi smo sada partneri u Siriji, naglasio je ruski stručnjak. Prema rečima Mantera, napor Rusije da pojača stabilnost Sirije ima smisla, ali problem je debata, kako odgovoriti na želju ljudi iz tog regiona za većom demokratijom.

„Kad je reč o Asadu, Rusija ne podržava njega nego ono što smatra legitimnom vladom. Ne znači da odobravamo sve što on radi, kritikujemo ga, ali je na sirijskom narodu da odluči kakvu državu želi“.

U debati u prepunoj sali hotela Metropol, gde se tražilo mesto više, bilo je reči i o drugim žarištima na Bliskom istoku. Naumkin je, recimo, priznao da je Rusija napravila grešku kada se u Savetu bezbednosti UN nije usprotivila intervenciji u Libiji. Manter je sa svoje strane rekao da su SAD intervencijom u Iraku napravile „skupu grešku“. Dvojica stručnjaka govorila su i o Kataru, Jemenu, Pakistanu, Iranu, Turskoj, Kurdima, iznoseći manje-više dosta saglasne ocene. Ali u još jednoj tački su se razišli. Na pitanje Vuka Jeremića ko će prvi ući u UN, Kosovo ili Palestina, Manter je odgovorio: Kosovo, dok je Naumkin bio decidan — Palestina.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala