Brisel bi da Srbija ostane gasno slepo crevo — nada stiže sa istoka

Energija Sputnjika - Miloš Zdravković
Pratite nas
Kako će se Srbija snabdevati prirodnim gasom kada kroz Ukrajinu prestane tranzit ruskog 2019. godine i kada u Evropi budu izgrađeni gasovodi koji su planirani? Ovim pitanjima u emisiji „Energija Sputnjika“ bavila se Jelica Putniković.

Kako sada stvari stoje, nijedan gasovod čija je izgradnja planirana neće prolaziti kroz Srbiju. Postavlja se pitanje da li je to što su Bugarska i Rumunija članice Evropske unije ključni razlog što će gasovodi od Turske, preko Grčke ići i preko tih zemalja do Mađarske, a ne kroz našu zemlju. Energetičar Miodrag Zdravković kaže da ovo verovatno nije objašnjenje prolaska budućih gasovoda kroz zemlje našeg komšiluka. Geopolitika utiče na ovakve planove, ali utiču i geografija i drugi faktori. To se najbolje vidi na primeru „Južnog toka“, objašnjava Zdravković.

„’Južni tok‘ nije trebalo da nastane kao ugovorna obaveza između Ruske Federacije i balkanskih država, Bugarske, Srbije i Mađarske, nego kao ugovorna obaveza Evropske unije i Rusije. Međutim, akvatorija Crnog mora je isuviše veliki. Taj gasovod je trebalo da bude dugačak preko 1.200 kilometara. Crno more je duboko skoro dve hiljade metara, to su nezamislivi troškovi. Izgradnja se isplati samo ako se gas prodaje na duže vreme velikim potrošačima, to su zemlje u centralnoj i južnoj Evropi ili zapadnoj“, kaže Zdravković.

On podseća da je u ovom trenutku najizvesnija izgradnja Turskog, a zatim ’Severnog toka 2‘ koji će dovesti gas u Evropu. To su gasovi koji će da se grade i tako će gas da dolazi u Evropu. ’Severni tok 2‘ je gasovod velikog kapaciteta, 55 milijardi kubika na godišnjem nivou, podseća Zdravković.

Gasovod Severni tok - Sputnik Srbija
Gasovod „Severni tok 2“ neće zadovoljiti potražnju EU

„Što se tiče ’Turskog toka‘, predviđene su dve cevi — jedna za Tursku, druga za Evropu — ali ova druga je pod znakom pitanja. Zašto? Zato što su se Rusi i Turci dogovorili i posle rušenja aviona i pomirenja, krize koji se pre svega ogleda u sferi ekonomije, da naprave prvu cev ’Turskog toka‘, čiji bi kapacitet bio 15 i po milijardi kubika gasa na godišnjem nivou za potrebe Republike Turske. Sa proizvodnjom u Evropi, sa gradnjom ’Severnog toka 2‘ i izuzimanjem Turske iz tranzita, iluzorno je u ovom trenutku govoriti o gasovodu koji bi prošao preko Balkana“, objašnjava gost Sputnjika.

Postavlja se pitanje otkud onda optimizam Mađara, čiji je ministar inostranih poslova Peter Sijarto izjavio posle Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu da su Mađarska, Srbija i Rusija blizu dogovora o izgradnji gasovoda „Južni tok“. Zdravković, međutim, primećuje da Rusija do danas nije potvrdila taj razgovor, a nije ni srpska strana. Sagovornik „Energije Sputnjika“ ne veruje u ovu tvrdnju.

„Taj gasovod bi bio jako skup, on je triput duži nego ’Severni tok 2‘. Da bi taj projekat bio isplativ, mora da dođe do velikih potrošača. Bugarska, Srbija i Mađarska su mali potrošači, ove tri balkanske zemlje bi imale pre svega značaj zbog bezbednog tranzita. Taj gasovod bi bio značajniji ovim državama zbog tranzitnih taksi, ali iz ugla onog ko treba da uloži novac da napravi gasovod, iz ugla prodavca, to jest Ruske Federacije, mi smo beznačajni. Bojim se da ćemo ostati kratkih rukava“, kaže Zdravković.

Južni tok - Sputnik Srbija
„Gasprom“ i Bugarska: Da li je moguć novi „Južni tok“


On dodaje da je važno naglasiti da se u ovaj veliki biznis uvek upliće politika, ali da oni koji imaju resurse diktiraju tempo razvoja drugim manjim zemljama. „Ne postoje sumnje kod mene da Rusi imaju simpatije za Bugarsku i Srbiju, ali u biznisu nema bratske ljubavi. Ta zemlja je danas uspešna zato što odavno ne izvozi ideologiju, već ekonomiju i biznis“, ističe Zdravković.

Upitan šta je zasad jedina alternativa za našu zemlju, ako zaista nijedan krak bilo kog gasovoda ne prođe preko Srbije posle 2019, godine, sagovornik Sputnjika kaže da za nas nije sve izgubljeno.

„Srbija treba pre svega da proširi kapacitet skladišta u Banatskom Dvoru i da gas kupuje unapred. Čak i da ga skladišti negde u Evropi, to košta, sloboda košta, ali bezbednost nema cenu“, zaključuje Zdravković u „Energiji Sputnjika.

Twitter

Pratite nas na Tviteru i prvi saznajte ono što drugi prećutkuju.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala