Šta nam donosi liberalizacija tržišta struje

Energija Sputnjika - Aca Marković i Željko Marković
Pratite nas
Proces transformacije i liberalizacije tržišta električne energije i šta je to donelo potrošačima, a šta proizvođačima i trgovcima, tema je o kojoj Jelica Putniković u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovara sa prof. dr Acom Markovićem iz Agencije za energetiku Srbije i mr Željkom Markovićem, elektroinženjerom i vodećim konsultantom „Dilojta“.

Sam proces transformacije i liberalizacije traje duže od tri decenije i, u globalnim razmerama, još nije okončan. Čak i u zemljama gde je taj proces nominalno okončan tržište električne energije se u svom funkcionisanju i dalje suočava sa određenim problemima.

Inicijalna ideja liberalizacije tog tržišta je bila da se u skladu sa teorijskim modelom perfektnog konkurentskog tržišta, kroz povećanje efikasnosti, dođe do smanjenja cene električne energije. To se međutim, nije desilo, a goste današnje Energije Sputnjika pitamo zašto je to tako? Koja je uloga države? Da li uplitanje države sprečava razvoj regionalnog tržišta električne energije, kao što tvrde trgovci strujom? Koliko slobodnom tržištu smeta regulacija cena električne energije za domaćinstva i male kupce?

U čemu je razlika između regulisanih cena na maloprodajnim tržištima zemalja-članica EU i Srbije?

Kako je to uređeno u Evropskoj uniji? Ima li tamo regulacije cena električne energije za domaćinstva?

U Srbiji je cena struje i jedan od makroekonomskih instrumenata uz pomoć kojeg država prevashodno sprovodi i deo socijalne politike, štiteći na taj način standard stanovništva. Koliki je dostignuti stepen zaštite energetski ugroženih kupaca?

Kako to utiče na ostvareni nivo konkurentnosti na domaćem tržištu električne energije?

Da li je za energetsku bezbednost zemlje opasno to što u Srbiji postoji samo jedan ključni snabdevač na tržištu struje — EPS, dok svi ostali snabdevači nisu u stanju da podmire tražnju u slučaju izostanka EPS-a sa tržišta? Kako se to odražava na investiranje u gradnju novih kapaciteta?

Stručne analize ukazuju da će region Jugoistočne Evrope u neposrednoj budućnosti imati negativan bilans proizvedene i utrošene električne energije, i u skladu sa tim, biti uvoznik električne energije. Pri tome najveći izvoznici električne energije bi bile Bugarska, Rumunija i Slovenija, dok bi najveći uvoznici bili Grčka, Crna Gora, Srbija, Mađarska i Makedonija.

Kakva je situacija sa infrastrukturom, visokonaponskim prenosnim sistemom i raspoloživim prekograničnim kapacitetima?

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala