Srbija u centru „svetske igranke“ — puta svile

Sputnjik intervju - Milorad Denda i Jovan Čavoški
Pratite nas
Širenje saradnje Srbije i Kine i uključenje u projekat „Pojas i put“ može samo da jača međunarodnu poziciju naše zemlje. EU je na širenje na Istok gledala kao na svoje zadnje dvorište, gde svi moraju da poštuju njene standarde i to je odnos gazde i onog ko za tog gazdu radi. Sada dolazi jedan drugačiji investitor koji ne postavlja nikakve političke uslove.

Srbija konačno ima priliku da, u okviru kineskog projekta „Jedan pojas — jedan put“, iskoristi kao prednost svoj geografski položaj „kuće nasred puta“, koji nam je kroz istoriju donosio razne nevolje.

Kina je odlučila da kupi luku Pirej da bi preko Grčke, Makedonije, Srbije i dalje prema Centralnoj Evropi povezala sve te zemlje za transport robe ne samo iz Kine prema Evropi, nego i iz Evrope prema Kini, objašnjava u emisiji „Sputnjik intervju“ Milorad Denda, dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Pekinga.

Kako ističe, zlonamerne su ocene da Kina preko projekta, o kojem se poslednjih dana govorilo na forumu kod Pekinga, a na kojem je učestvovala i srpska delegacija, želi samo da plasira svoju robu.

© Sputnik / Aleksandar MilačićJovan Čavoški u studiju Sputnjika
Jovan Čavoški u studiju Sputnjika - Sputnik Srbija
Jovan Čavoški u studiju Sputnjika

„U svom petogodišnjem planu Kina je predvidela da uveze robe za 10.000 milijardi dolara, a to su sume od kojih se vrti u glavi. Znači, ona nudi svoje tržište za proizvode tih zemalja, a do tih proizvoda može se doći zajednički, podsticanjem potencijala svake zemlje posebno i razgovorom o uzajamnoj koristi“, kaže Denda.

Jovan Čavoški sa Instituta za noviju istoriju Srbije ističe da je Kina otvorila jedan grandiozni projekat, koji će sigurno trajati bar do 2050. godine i gde će strategija biti niz međusobno povezanih bilateralnih projekata koje će Peking promovisati sa zemljama širom Evroazije, uključujući i Srbiju, a onda će se ti projekti polako umrežavati.

„Naravno da će izazova biti, i geopolitičkih i ekonomskih, i unutar i van Kine, međutim, postoji dobra osnova da se intenzivno razvijaju ekonomske veze između Kine i zemalja Evroazije, postoji mogućnost da Kina preuzme lidersku poziciju u ekonomskom smislu i da promoviše jedan novi način inkluzivne globalizacije koja će nastojati da smanji razlike između velikih i malih zemalja“, kaže Čavoški. Ta globalizacija će, napominje on, biti u duhu pet principa miroljubive koegzistencije na kojima je Kina oduvek insistirala i gde će poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta biti ključno.

Prema njegovim rečima, kad je reč o Srbiji, najvažnije je da se intenzivno razvijaju njeni bilateralni projekti sa Kinom.

Zlatni most Puta svile u Pekingu - Sputnik Srbija
Zašto Zapad ćuti o kineskom Putu svile

„Ono što mi možemo i treba da uradimo jeste da budemo proaktivni i da insistiramo ne samo na infrastrukturi, koja će ostati Srbiji za sva vremena. Kinezi se jesu pokazali kao izvanredni graditelji, ali stvar treba da krene ka otvaranju fabrika, zajedničkoj proizvodnji na svim planovima, plasiranju robe na trećim tržištima. I tu naše vlasti treba da budu aktivne i nude Kinezima dovoljno podsticaja“, smatra Čavoški.

Denda naglašava da širenje saradnje Srbije i Kine i uključenje u tako značajan projekat kao što je Pojas i put može samo da jača međunarodnu poziciju naše zelje i njenu ekonomsku snagu.

„Tako gledano ovo ne samo da ne smeta Srbiji, nego, naprotiv, pomaže joj u izgradnji jednog boljeg mesta i u Evropi i u svetu. Prirodno je pretpostaviti — ali nažalost to ne pokazuje niz licemernih odluka kojima smo svedoci — da takav jedan uspon i ekonomski razvoj Srbije može samo da bude od koristi EU. Jer šta će Evropskoj uniji Srbija koja je razdirana ili koja se ne razvija, koja je siromašna? Bogata, prosperitetna Srbija trebalo bi da bude cilj i EU“, kaže Denda.

Na pitanje kako komentariše činjenicu da mnogi u EU zavide Srbiji na odnosu kakav ima sa Kinom, a sa druge strane umeju da stavljaju zamerke na neke kineske projekte u našoj zemlji, Čavoški kaže da se to uklapa u politiku dvostrukih standarda na koju smo navikli ovih godina. U multipolarnom svetu, gde imate mogućnost izbora i gde birate u skladu sa nacionalnim interesima, naravno da se radi o zloj nameri kad kineskom investitoru tražite dlaku u jajetu za nešto što možete da nađete kod bilo kojeg zapadnog investitora, ocenjuje naš sagovornik.

Predsednik Rusije Vladimir Putin pozdravlja se sa predsednikom Kine Si Đinpingom i njegovom suprugom Peng Lijuan u Pekingu - Sputnik Srbija
Peking i Moskva osvajaju Evropu bez rata

Problem je, kako dodaje, što se ta politika dvostrukih standarda vidi i u tome što zemlje Zapadne Evrope, na primer, Nemačka, Francuska, Velika Britanija imaju višestruko veću trgovinsku razmenu sa Kinom nego bilo koja zemlja Centralne i Istočne Evrope.

„EU je na širenje na Istok gledala kao na svoje zadnje dvorište gde se plasiraju kapital, roba, gde dominiraju zapadnoevropske kompanije, gde svi moraju da poštuju njene standarde i to je odnos gazde i onog ko za tog gazdu radi. Sada dolazi jedan drugačiji investitor koji nudi više novca, povoljnije uslove, veću slobodu delovanja na unutrašnjem planu i ne postavlja nikakve političke uslove“, navodi Čavoški.

On podseća da je i Kina, kao i sve zemlje Azije i Afrike, bila žrtva evropskog kolonijalizma i imperijalizma zbog čega se od svog stvaranja zalaže za takav način razvoja u kojem možete da budete ravnopravan član međunarodne zajednice, bez obzira da li se radi o nekoj malo zemlji kao što je Srbija ili o velikoj kao što su Kina, Indija…

„Ukoliko poštujete partnera, koliko god on bio mali, imaćete jedan normalan odnos razmene, dobićete pouzdanog partnera sa kojim možete da sarađujete. U tom odnosu zapadne sile mogu dosta da nauče oko pristupa malim državama. Sada se svet fragmentirao, stvaraju se višestruki centri moći i globalni mozaik u kojem će svaki kamenčić biti važan“, veruje Čavoški.

Po mišljenju Dende, mogućnost alternative izaziva najveći strah kod velikih zapadnih ekonomija koje razmatraju implikacije ovako snažnog kineskog ulaska u Evropu.

Noga na kineskoj zastavi - Sputnik Srbija
Hoće li Amerika preko Indije srušiti kineski Put svile

Projekat „Pojas i put“ će, kako ističe, preoblikovati odnose u čitavom svetu.

„Istrošen je jedan model globalizacije i ekonomskog razvoja. Dolazi novi globalni igrač sa novom ponudom i novim idejama: svi zajedno, a ne jedan protiv drugog, ne principi američkog vođenja globalizacije koji se ogledaju kroz njihovu ekonomsku moć i naturanje, kroz meku moć i hiperpovezanost. Kinezi deluju drugačije. Oni naglašavaju princip povezanosti, ali nikako da se kroz ekonomsku, vojnu, političku moć naturaju modeli. Svet je bukvalno na raskršću i otuda nedoumice Zapada kad je reč o kineskom projektu“, ocenjuje Denda.

On posebno ukazuje na značaj odnosa Kine i Rusije i uključenosti Moskve u projekat „Pojas i put“.

„Reč je o veoma značajnom poduhvatu, sinergiji Evroazijske unije i kineskog Puta svile, i Šangajske organizacije za saradnju, koja se više bavi bezbednosnim aspektima. U toj sinergiji treba očekivati da Evroazija ojača. A to je prilika i za SAD da u sinergiji, a ne u konfrontaciji sa njima, počnu da izgrađuju bolji svet“, smatra Denda.

Međutim, kako ukazuje Čavoški, kad jedna velika sila širi uticaj i to naročito kad je direktni konkurent, to ne odgovara onome ko se predstavlja kao neka vrsta svetskog hegemona.

Zato će, smatra on, „Pojas i put“ biti „igranka bez prestanka narednih decenija gde će biti tri koraka napred, dva nazad“, ali svakako će Kina polako napredovati.

„A ako se ostvari dobra sinergija interesa sa Rusijom i Evroazijskom unijom i ako se nađe modus vivendi sa Indijom, u velikim delovima Azije ćemo videti više-manje stabilnu i prosperitetnu situaciju“, zaključuje Čavoški.

Twitter

Pratite nas na Tviteru i prvi saznajte ono što drugi prećutkuju.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala