Rusi krivi i kad su žrtve

© AP Photo / Sergey PonomarevPripadnik ruske specijalne službe nosi bebu nakon terorističkog napada u Beslanu
Pripadnik ruske specijalne službe nosi bebu nakon terorističkog napada u Beslanu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Zaključak Evropskog suda za ljudska prava da je Rusija imala „ozbiljne propuste“ u preduzimanju mera prilikom sprečavanja masakra u školi u Beslanu ispolitizovana je jer je neshvatljivo na osnovu kojih dokaza je doneta odluka da je Rusija uopšte bila u mogućnosti da predupredi taj teroristički akt, smatraju analitičari.

Pored toga, Sud je kritikovao Moskvu i zbog njene istrage povodom incidenta 2004. godine, kada je više od 330 ljudi poginulo, uključujući 186 dece, rekavši da je istraga bila nedovoljno transparentna i efikasna, ali i naložio da se podnosiocima tužbe, kojih je ukupno 409 ruskih građana, isplati kompenzacija od tri miliona evra.

U presudi se navodi i da je Rusija tom prilikom prekršila drugi član evropske konvencije o ljudskim pravima, koja podrazumeva pravo na život. Obrazloženo je i da preventivne mere nisu bile adekvatne kako bi se zaštitili građani, ali i da su bezbednosne službe primenile preveliku silu, što je rezultiralo pogibijom talaca.

Si-En-En - Sputnik Srbija
Si-En-En opravdava čečenske terorističke napade u Beslanu i u Moskvi

Iz Kremlja, sa druge strane, tvrde da je ova odluka Evropskog suda za ljudska prava potpuno neprihvatljiva. 

„Rusija ne može biti saglasna sa takvom formulacijom presude, budući da je u to vreme bila meta velikog broja terorističkih napada. Nažalost, spisak zemalja koje su mete terorista danas konstantno raste, stoga takva formulacija postaje apsolutno neprihvatljiva“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

I stručnjak za međunarodno pravo Slavka Kojić smatra da je nejasno na osnovu kakvih dokaza je Evropski sud za ljudska prava zauzeo stav da je Rusija mogla da predupredi taj događaj preduzimanje mera koje bi osujetile plan terorističkog napada.

„Ovakva odluka Suda u Strazburu bi imala opravdanje jedino u situaciji da je Rusija imala tačne podatke o mestu, datumu i načinu izvođenja planiranog terorističkog napada, u šta je teško poverovati s obzirom da se teroristički napadi planiraju u tajnosti i sprovode bez najave. Efekat ovakve sudske odluke pogađa suverene države i legalno izabrane vlasti u tim državama, a istovremeno čini i metu samih terorista.  Dakle, moglo bi se konstatovati da su se Sud i teroristi našli u konkretnom slučaju na istoj strani, što govori da sa sudskom odlukom nešto ozbiljno nije u redu“, rekla je Kojićeva za Sputnjik.  

Ruski predsednik Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Putin: SAD pomagale teroriste sa Kavkaza

Ona tvrdi i da se odluka Evropskog suda, kojom se bilo koja suverena država obavezuje da plati naknadu štete zbog terorističkog napada, za koji se nije pouzdano moglo znati gde će se i kada dogoditi, predstavlja „izraz volunterističkog i subjektivističkog pristupa u oceni dokaza i donošenja sudske odluke“. 

Kojićeva dodaje i da nije isključeno da je Evropski sud „ispolitizovan u smislu predstavljanja Rusije u što crnjem svetlu“.

Sa druge strane, profesor međunarodnog prava na Moskovskom državnom fakultetu za međunarodne odnose Dmitrij Labin smatra da je ovakva odluka ipak u neku ruku očekivana, budući da svet danas nosi daleko više izazova nego davne 1950, kada je konvencija o ljudskim pravima usvojena.

„Evropski sud za ljudska prava nije u obzir uzeo rezultate istrage koju je Rusija sprovela jer mehanizam funkcioniše u okviru vrlo strogih zakonskih okvira. Međutim, u realnosti se dešava da se preduzimaju sve moguće mere za spasavanje ljudi, ali da pravno gledano dolazi do narušavanja normi. Ruska vlada je preduzela sve kako bi smanjila broj žrtava, ali to ipak nije bilo moguće sprečiti i upravo je to bio osnov tužbe“, istakao je on.

Iako je odluka Evropskog suda za ljudska prava konačna i ne podleže tužbi, Labin kaže da će njeno izvršenje ipak biti razmotreno, s obzirom da je ruski Ustavni sud nedavno odlučio da odluke međunarodnih organizacija sprovodi samo u slučaju da se ne kose sa Ustavom Rusije.

Podsećamo, naoružani čečenski separatisti su 3. septembra 2004. godine zatvorili više od 1.000 dece i roditelja koji su prisustvovali proslavi početka školske godine. Beslan se nalazi na severnom Kavkazu, blizu Čečenije. Drama je okončana kada su pripadnici ruskih bezbednosnih snaga uleteli u zgradu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala