U arhivi „zloglasne tajne policije“ nalaze se milioni stranica dokumenata i na desetine hiljada dosijea.
Za vreme Hodžine vladavine, više od 100.000 ljudi završilo je u radnim logorima, 20.000 u zatvorima, a oko 6.000 ih je ubijeno ili je nestalo.
U decembru 2016. godine osnovano je nezavisno telo zaduženo da kroz arhivu vodi one koji žele da istraže sudbinu svojih voljenih ili ispitaju nečiju tuđu. Telo je, takođe, ovlašćeno za izdavanje „potvrda o nesaradnji“ s komunističkim režimom, što je danas uslov za bilo koju javnu dužnost.
Ipak, dokazi o saradnji sa Sigurimijem su vrlo retki — u 26 godina od pada komunizma samo su dvojica političara javno priznala saradnju sa Sigurimijem, a pojedini političari s nižih pozicija diskretno su se povukli iz javnog života pošto je protiv njih pokrenuta kampanja tog tipa.
Međutim, uprkos otvaranju arhiva Sigurimija, mnoga će pitanja verovatno ostati bez odgovora.
„Mnogo dokumenata je uništeno u tranziciji, ali i posle“, rekao je bivši direktor arhiva Ministarstva unutrašnjih poslova Kastriot Derviši.
On je dodao da istinu neće biti lako ustanoviti, ali da je važno do nje doći kako bi se otkrili svi aspekti, smatra on, jednog od najrepresivnijih režima 20. veka.
Izvor: Tanjug
