Srbima EU bliža, a Evroazija — bliskija

© Sputnik / Aleksej Vitvicki / Uđi u bazu fotografijaCamit EU u Briselu
Camit EU u Briselu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Evroazijska ekonomska unija nastala je na ideji koja je razvijana i artikulisana poslednjih sto godina. Može li se Srbija priključiti tom političkom i ekonomskom konceptu?

Naučna konferencija „Jugoistočna Evropa i evroazijski koncept saradnje“, koju su u beogradskom Ruskom domu organizovale srpska nevladina organizacija Srpski kod i ruska nevladina organizacija Skupština naroda Rusije, ima za cilj da rastumači evroazijsku ideju, koja beleži sto godina razvoja, a koja u poslednjih pet, šest godina doživljava praktičnu realizaciju, kaže filozof Miša Đurković.

Evroazijska ideja kao politički koncept nastala je u Rusiji krajem 19. veka, a svoju jasnu artikulaciju doživela je dvadesetih godina 20. veka među ruskim intelektualcima u emigraciji. Svoju obnovu ta ideja doživela je posle sloma SSSR-a, a njeni glavni predstavnici u savremenom dobu su Lav Gumiljov i Aleksandar Dugin.

Praktičnu primenu evroazijska ideja doživljava kroz Evroazijski ekonomski savez, kojem pripadaju Rusija, Belorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgistan.

Satanak u Astani - Sputnik Srbija
Odluka doneta: Evroazijska unija počinje pregovore sa Srbijom (video)

Danas na objedinjenom evroazijskom prostoru imamo izrazito razvijene oblike ekonomske saradnje, carinske unije i zajedničkog tržišta, dodaje Đurković. Sa stanovišta Srbije, pitanje evroazijske ideje se na konferenciji razmatralo iz više aspekata. Najpre, sa bezbednosnog, kako Srbija, sa više strana okružena evroatlantskim činiocima, može da ostvari saradnju sa državama okupljenim u Evroazijski ekonomski savez.

„Drugi nivoi su, naravno, ekonomski oblici koji su itekako mogući i treći nivo je civilizacijski nivo priče, koji omogućuje povezivanje današnje Srbije i ljudi u Srbiji koji se zalažu za opstanak nekih civilizacijskih, humanih i porodičnih vrednosti sa ljudima na prostoru Evroazijske zajednice, od Rusije, preko Kazahstana, Belorusije, do Kirgistana, itd, koji takođe veoma vode računa o tome da prežive i da spreče dolazak takozvane kulture smrti koju evroatlantizam podrazumeva“, objašnjava Đurković.

Evroazijski koncept saradnje podrazumeva drugačiji kulturno–civilizacijski kod u odnosu na evroatlantizam, kaže politikolog Aleksandar Gajić. Taj kod inherentan je narodima Evrope i Azije, koji nisu prošli kroz modernističku transformaciju i potpunu sekularizaciju i kod kojih su elementi morala, vere i socijalne solidarnosti veoma bitni, kaže Gajić.

„On je, zapravo, sa jedne strane, i multietnički i priznaje te kulturološke različitosti u okviru tog tradicionalističkog ključa, a sa druge strane, ima i jaku socijalnu dimenziju koja je osnovana na moralnoj vertikali i daje ekonomsku korist zato što se radi o prostorima koji su ekonomski kompatibilni“, objašnjava Gajić.

Vid evroazijske integracije ne isključuje postojeći sistem suverenih država, tako da se ne radi o prenosu dela suvereniteta na naddržavne institucije i nedemokratski izabrane skupine i grupe. Naprotiv, kaže Gajić, radi se o delegatima suverenih država, što je bliže načinu na koji su funkcionisale klasične međunarodne organizacije.

Savetnik predsednika Rusije Juri Ušakov - Sputnik Srbija
Evroazijska unija sutra daje „zeleno svetlo“ za početak pregovora sa Srbijom

Nema sumnje da je Srbija u kulturno–istorijskom smislu bliža evroazijskom konceptu, kaže Gajić. Političkim odlukama Srbija je okrenuta prema EU, dok, sa druge strane, ima preference za razvijenu ekonomsku saradnju sa zemljama Evroazijskog ekonomskog saveza, kaže Gajić.

„Ono što je problem u procesu ekonomskog i političkog približavanja konceptu evroazijskog povezivanja je činjenica da smo mi fizički i geopolitički izolovani jednim sanitarnim kordonom od samog tog prostora“, kaže Gajić.

Istraživanja javnog mnenja u Srbiji govore u prilog pozitivnog raspoloženja građana prema evroazijskim integracijama. Podrška EU opada već nekoliko godina i odavno ne prelazi 50 odsto, kaže Đorđe Vukadinović, glavni i odgovorni urednik Nove srpske političke misli.

Iako je podrška pristupanju EU za nekoliko procenata veća od procenta građana koji se protive evrointegracijama, protivnici evrointegracija čine čvrst skup, za razliku od onih koji evrointegracije podržavaju, kaže Vukadinović.

Sednica Višeg Evroazijskog ekonomskog saveta na nivou šefova država - Sputnik Srbija
Evroazijski ekonomski savez pregovara o saradnji sa Kinom

Dobar deo, odnosno skoro polovina pristalica pristupanja Srbije EU preklapa se sa pristalicama najtešnjih veza sa Rusijom, a te veze podržava više od 60 odsto građana, kaže Vukadinović, koji je poslednje istraživanje javnog mnenja radio krajem prošle i početkom ove godine.

Kada se od ispitanika traži da se opredele između Rusije i EU, broj pristalica EU pada sa 45 ili 46 odsto na 15 do 16 odsto, kaže Vukadinović.

„Kada moraju da biraju između jednog strateškog geopolitičkog partnera, onda EU ima podršku 15, 16 odsto, SAD ispod 1 odsto, Rusija preko 30, Kina 3 ili 4 odsto, a negde oko trećine optira za neku vrstu neutralnosti, odnosno nesvrstanosti. To je realan pokazatelj stanja. U suštini je pristalica EU duplo manje nego čvrsto opredeljenih pristalica ekonomsko–političkog saveza sa Rusijom. Šokantno, ali je tako“, objašnjava Vukadinović.

Ispada da srpska javnost nije podeljena po pitanju Rusija ili EU, već na one koji su za čvrste integracije sa Rusijom i na one koji su čvrsto opredeljeni za neutralnost naše zemlje.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala