Ko su inicijatori, a ko izvođači radova krize na Balkanu?

Svet sa Sputnjikom 06.03.
Pratite nas
Vraćanjem Rusije, Kine, pa i Turske na ove prostore „balkanska mlada“ dobila je više udvarača i to je ono što Zapad teško može da proguta. Bitka za Balkan biće nastavljena i trajaće dugo, sa neizvesnim ishodom.

Napetosti u Makedoniji, BiH, na Kosovu i Metohiji, ali i u Crnoj Gori nameću pitanja — ko izaziva krizu u zemljama Zapadnog Balkana? Da li je reč o inostranim faktorima ili možda narodi koji ga nastanjuju sami uzrokuju te nestabilnosti? Odgovore na ta pitanja u emisiji „Svet sa Sputnjikom Ljiljana Mentus potražila je u razgovoru sa diplomatom Vladislavom Jovanovićem, novinarom Nikolom Belićem i bivšim pripadnikom službe Državne bezbednosti Božidarom Spasićem.

Makedonska policija - Sputnik Srbija
Bombama na muzej albanskog pisma u Bitolju

Vladislav Jovanović veruje da razlozi za nestabilnost u zemljama Zapadnog Balkana leže u tome što su zapadni centri moći, pre svega Brisel i Amerika, uznemireni zbog geopolitičkih potresa na ovdašnjem terenu.

„Oni su veoma uzbunjeni zbog vojnog jačanja Srbije i vraćanja Rusije na Balkan, a pomalo i zbog vraćanja Kine na ove prostore, pa kroz opštu sliku nestabilnosti na Balkanu žele da Srbiju privole da se povuče iz poluzagrljaja sa Rusijom. Sa druge strane, ovo što se dešava je i u službi sprečavanja Donalda Trampa da digne ruke od Balkana i drugih osetljivih područja, jer bi EU onda ostala sama u borbi protiv jačanja ruskog uticaja na Balkanu. Sve drugo je ’izbijanje klica sa terena koji je uvek bio nađubren‘, jer je na Balkanu uvek bilo lako podstaći nekog ko je poverovao u svoju moć i prava da krene u njihovo ostvarenje“, objašnjava Jovanović.

Jovanović smatra da, pored EU, na ovim prostorima jake interese ima i bivša američka administracija.

„Oni ubiraju gorke plodove pogrešne predstave da mogu sami da gospodare Balkanom, jer u tome u poslednjih 300 godina nijedna velika sila nije uspela. Uvek je morala da deli uticaje sa bar još jednom velikom silom, ako ne i sa više njih. Vraćanjem Rusije, Kine, pa i Turske na ove prostore ’balkanska mlada‘ dobila je više udvarača, i to je ono što Zapad teško može da proguta, tako da će bitka za Balkan da se nastavi i trajaće dugo, sa neizvesnim ishodom“, napominje Jovanović.

Pristalice opozicije na ulicama Skoplja - Sputnik Srbija
Skoplje na korak od državnog udara

Prema mišljenju novinara Nikole Belića, prva asocijacija na izazivače krize na Balkanu su Albanci, kako na Kosovu, tako i u Makedoniji, dok je u BiH reč o onima koji traže reviziju tužbe protiv Srbije. Međutim, kako kaže, pitanje je ko je stvarni inicijator krize, a ko puki „izvršilac radova“, jer Zapad više nije homogen kao što je bio pa da kaže — mi stojimo iza Albanaca ili iza Bakira Izetbegovića i sličnih.

„Zapad je sada složenija pojava, EU je jedan igrač, Britanija ima svoje interese, tu je i Amerika sa Donaldom Trampom, kao i Turska koja osnažuje svoje interese. Dakle, postoji nekoliko struja, a onaj kome odgovara podela Makedonije mogao bi da započne sukobe u toj zemlji. Takođe, u nekim projekcijama podela Makedonije išla bi u prilog i onome ko želi da prekine vezu između Srbije i Grčke i da zabije klin između Bugarske i Albanije“, kaže Belić.

Kako ocenjuje, Makedonija je teren na kojem će se ogledati kakva je stvarna strategija nekog moćnog igrača koji može da podstakne Albance i socijaldemokrate da naprave Vladu, a sa druge strane onog ko stoji iza Gruevskog koji je ponudio Zaevu manjinsku podršku. To je bilo nešto što otklanja opasnost od dezintegracije Makedonije, dok lideru VMRO-DPMNE podiže izglede da u slučaju ponovnih izbora dobije veći broj glasova, smatra Belić.

Na pitanje da li ima osnova u teorijama prema kojima dešavanja na Kosovu i Metohiji, u Makedoniji, ali i Crnoj Gori vode prekomponovanju albanske države, Belić napominje da su Albanci majstori u traženju velikih saveznika u svetu.

Mapa BiH - Sputnik Srbija
Bosna pred novim crtanjem granica

„Albanija je jedina država na Balkanu koja je od Drugog svetskog rata uspela da izmenja nekoliko ključnih saveznika — prvo je bila vezana isključivo za Jugoslaviju do 1948 godine, pa se okrenula Sovjetskom Savezu, šezdesetih se već okreće Kini, a posle nekoliko godina izolacije devedesetih dovodi Amerikance. To je malo ko uspeo na Balkanu, pa s obzirom na te njihove sposobnosti ne bi trebalo isključiti vrlo upornu borbu za pravljenje takozvane velike Albanije“, objašnjava Belić.

Prva greška Makedonije bila je u tome što je uopšte izlazila iz Jugoslavije, kaže Vladislav Jovanović, jer se izlaskom stavila u situaciju da je drugi smatraju privremenom državom i eksperimentalnim poligonom.

„Sa Makedonijom su i do sada eksperimentisali, a sada to čine na još opasniji način, što može da dovede do potpune podele stanovnika, Albanaca i Makedonaca, pa i same države. Ta zemlja se izlaže velikim rizicima, a da je Zapadu stalo da Makedonije, onakve kakva je izašla iz Jugoslavije, vršio bi jači pritisak na Grčku da Makedoniju na putu ka NATO-u i EU ne ometa sa problemom imena. Međutim, taj pritisak na Grčku niko ne vrši. Pred makedonskim predsednikom je neprijatan izbor — da sledi slovo zakona i da mandat Zaevu, ili da to ne učini kako ne bi učestvovao u uništavanju Makedonije. To je za svakog šefa države vrlo delikatno pitanje“, ističe Jovanović.

Da nije samo strani faktor razlog nemira u zemljama Zapadnog Balkana smatra bivši pripadnik službe Državne bezbednosti Božidar Spasić. On veruje da je opasnija podeljenost između samih Makedonaca, nego između njih i Albanaca.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Federika Mogerinii predsednik Crne Gore Filip Vujanović - Sputnik Srbija
Mogerinijeva u magli balkanskog raspada

„Vodeće makedonske partije su dostigle ogroman stepen animoziteta i pitanje je kada će nasrnuti jedna na drugu, dok Ali Ahmeti i njegova partija zadovoljno trljaju ruke. Obe makedonske grupacije hoće vlast, jer je vlast na Balkanu alfa i omega svega“, kaže Spasić.

Na pitanje da li je poseta Federike Mogerini doprinela smirivanju tenzija na ovim prostorima, Spasić kaže da je očigledno da je EU Balkan pustila niz vodu.

„Mislim da je EU pustila Balkan da sam rešava svoje probleme. Ali ovdašnja situacija će se Uniji na ovaj ili onaj način obiti o glavu, pa se može desiti da poput izbeglica iz Sirije i Iraka i sa Balkana krene ogromna masa ljudi ka Nemačkoj i EU. Međutim, na ovim prostorima će se vrlo brzo pojaviti Rusi i Kinezi sa svojim investicijama, a kada imamo šta da jedemo, nećemo brinuti o tome ko će biti na vlasti“, kategoričan je Spasić.

Iz „slučaja Makedonija“, kao i iz ranijeg veoma kooperativnog držanja Srbije, mogu se izvući pouke, kaže Vladislav Jovanović.

„Velika, potpuna poslušnost vodi i potpunom porazu. Makedonija se dušom i telom izručila zapadnim saveznicima, a umesto da je zaštite i što pre integrišu, oni su integraciju odložili, a nisu bilo šta učinili da se odnosi u toj zemlji dugoročno stabilizuju, dok se sredstva pritiska na nju zadržavaju. U očima zapadnih saveznika Makedonija ne važi kao definitivna država, što je opasnost i za nju, ali i za mir na Balkanu. U tom smislu Srbija mora da definiše nacionalne interese i da ih se drži, a ne da se ponašamo kao Jeljcinova Rusija koja je govorila da nema nacionalnih interesa, već samo opštih, svetskih. Popravili smo se u tom pogledu, ali i dalje nismo u potpunosti ono što treba da budemo kada je reč o samopoštovanju i držanju do sopstvenih vrednosti, jer i velike sile vole da imaju partnera koji drži do sopstvenih interesa. U suprotnom, takav partner ostaje zapostavljen“, zaključuje Jovanović.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala