Rušenje vlasti u Rumuniji — sprečavanje zaokreta ka Rusiji

Svet sa Sputnjikom 08.02.
Pratite nas
Protesti u Rumuniji, iako su bili usmereni protiv uredbe kojom se dekriminalizuju mnogi slučajevi korupcije, mogli bi da imaju i dublji smisao sa ciljem da se uruši novoizabrana socijaldemokratska vlada koja bi potencijalno mogla da se okrene saradnji sa Rusijom, smatraju analitičari u emisiji „Svet sa Sputnjikom“.

U Rumuniji protesti traju i dalje, uprkos tome što je tamošnja vlast povukla spornu uredbu, doduše njihov intenzitet više nije kao prvih dana, kada je na ulice u jednom trenutku izašlo preko pola miliona građana. Iako su ti protesti bili najveći od vremena svrgavanja komunizma u toj zemlji, danas se na trgovima rumunskih gradova okupilo svega nekoliko desetina građana.

Demonstracije u Bukureštu, Demonstracije u Bukureštu, 29. januara, Rumunija - Sputnik Srbija
Kriza u Rumuniji se produbljuje — male šanse za pad vlade

Međutim, priču o rumunskim protestima treba početi sa situacijom još od pre poslednjih parlamentarnih izbora. Nekadašnji dopisnik Tanjuga iz Rumunije Dragoslav Marković tvrdi da je Zapad bio uplašen time što je levica imala najviše izgleda da dođe na vlast, smatrajući da bi upravo oni bili ti koji bi zemlju mogli da okrenu ka Rusiji, pogotovu ako se uzme u obzir nedavno razmeštanje protivraketnog štita u toj zemlji.

„Celokupna situacija — donošenje sporne uredbe, podrška desničarskog predsednika narodu… Sve to liči kao da je neko umešao prste, a ne sme se zaboraviti kakav faktor predstavlja milijarder Džordž Soroš na Balkanu, koji bi takođe mogao da bude umešan u celokupnu priču“, kaže on.

Politikolog Stefan Surlić smatra da je Rumunija za Zapad važna zbog geostrateškog položaja, kao i da je taj faktor bio presudan prilikom njenog pristupanja Evropskoj uniji. Time se EU teritorijalno spojila sa Grčkom, preko Bugarske, iako realni standardi za njen ulazak u Uniju nisu bili ispunjeni.

Marković taj geostrateški značaj vidi i kao liniju prema Rusiji, u suprotnom postavlja se pitanje zašto bi se NATO i SAD bilo čega i plašili. Zapad je smatrao da je uvlačenjem Rumunije u NATO i razmeštanjem protivraketnog štita taj posao urađen, međutim dolaskom levice na vlast taj strah je ponovo zavladao, a ovo je bio jedan od načina da se on eliminiše, dodaje Marković.

Protesti u Bukureštu - Sputnik Srbija
Rumuni ne veruju premijeru, protesti nastavljeni

Međutim, otkuda Zapadu takvo mišljenje kada tek izabrana vlast nije povukla nijedan potez kojim bi se naslutio zaokret ka Rusiji, zapitali su se i Marković i Surlić, budući da su, kako tvrde, i levica i desnica u Rumuniji proevropski i pronatovski nastrojeni.

Štaviše, Marković kaže da, iako je Rumunija istorijski povezana sa Rusijom, budući da ih je upravo ona oslobodila od Turaka, Rumuni se te činjenice stide, pa su čak i dekretom ukinuli ćirilicu još 1860. godine. 

Sa druge strane, spoljnopolitički analitičar Branislav Popović kaže da se ovde ne radi samo o tome koga podržavaju političke partije, bilo Ruse ili Amerikance, već da je poenta bila izvući ljude na ulice, što je u Rumuniji izuzetno teško izvodljivo.

S obzirom da su protesti danas drastično izgubili na intenzitetu, sagovornici Sputnjika smatraju da do novih izbora najverovatnije neće doći. Surlić tvrdi da to ne odgovara nijednoj političkoj opciji, s obzirom da su izbori održani svega pre dva meseca, te da bi to bio jasan znak nestabilnosti u zemlji. Popović takođe tvrdi da će rasplet ovog skandala proći bez većih posledica po tamošnju vlast, iako Marković smatra da bi cela ova priča mogla da bude samo šlagvort za rušenje socijaldemokratske vlade.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala