Srbija pod hitno da se priključi pregovorima o izgradnji gasovoda

Energija Sputnjika - Srećko Đukić
Pratite nas
Srbija bi pod hitno trebalo da se uključi u pregovore o izgradnji gasovoda „Turski tok“, koji će iz Rusije preko Turske gas dopremati u Mađarsku, u suprotnom će se opet naći u ćorsokaku i moraće cevčicama da se snabdeva iz susednih zemalja, smatra bivši srpski diplomata i autor knjige „Era ruskog gasa — gas i globalna bezbednost“ Srećko Đukić.

On je u emisiji „Energija Sputnjika“ istakao da se sve zemlje moraju voditi sopstvenim interesima, kao i da se isključivo na tom osnovu može graditi nacionalni napredak.

„’Turski tok‘ predstavlja još jednu priliku da Srbija izađe iz džungle u kojoj se našla nakon propalog pokušaja izgradnje ’Južnog toka‘. Ukoliko Srbija ne bude oprezna, dogovor koji je Mađarska postigla sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom može vrlo lako da mimoiđe našu zemlju. Upravo iz tog razloga neophodno je započeti izuzetno aktivnu politiku o tom pitanju“, ističe Đukić.

Predsednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban u Budimpešti - Sputnik Srbija
Putin dao reč Orbanu, za Srbiju nema zime

On je podsetio da je Putin tokom nedavne posete Budimpešti rekao i da se Rusija neće obazirati na to kako su pojedine zemlje svojevremeno gledale na „Južni tok“, što se može protumačiti kao oprost Bugarskoj zbog „Južnog toka“, samim tim se postavlja pitanje ko će biti posrednik u dopremanju gasa iz Turske za Mađarsku — Rumunija ili Srbija.

Prema njegovim rečima, iako Rumunija ima vrlo složen i rigidan odnos prema Rusiji, politiku treba staviti po strani, a ekonomske interese staviti u prvi plan.

Amerika, dodao je, takođe igra veoma suptilnu igru uterivanjem straha u kosti Evropi pričom da Rusija, navodno, može da Evropi zavrne slavinu, zbog čega i predlaže diversifikaciju tržišta snabdevanjem gasa sa Bliskog istoka i severa Afrike.

Ta politička igra, objasnio je Đukić, započeta je još za vreme Hladnog rata, iako je Evropa tada pokazivala daleko više samostalnosti nego što to čini danas. Međutim, postavlja se pitanje: ukoliko jedan veliki proizvođač, kao što je Rusija, zavrne gasni ventil Evropi, kome bi se taj gas uopšte i dostavljao. „Nije to brod, pa da se okrene u drugom smeru“, dodao je Đukić.

On je naveo i to da je dopremanje gasa iz bliskoistočnih zemalja vrlo rizično, pogotovu ako se uzme tamošnja trenutna situacija, ali i činjenica da svi ti gasovodi moraju proći preko Sirije.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala