Hrvatska vraća obavezno služenje vojnog roka?

© AFP 2023 / HRVOJE POLAN Hrvatska vojska
Hrvatska vojska - Sputnik Srbija
Pratite nas
U Hrvatskoj je u toku opsežna analiza koja treba da pokaže prednosti i mane ponovnog aktiviranja obaveznog vojnog roka.

Penzionisani general Hrvatske vojske i predsednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac tim povodom kaže da se stalno govori o nasilnom rešavanju krize u regionu, te da to često, kako kaže, prolazi ispod radara.

„I doista može vrlo brzo doći do problema, na primer da Republika Srpska pokuša da se izdvoji iz BiH, što bi odmah izazvalo reakciju muslimana, i vi imate problem“, naveo je Miljavac.

Američki raketni sistem MLRS 270 - Sputnik Srbija
Sa američkim lanserima Hrvatska najjača u regionu

Za njega je, kako kaže, normalno da se tu odmah uvlači i Srbija, što će sve zajedno napraviti problem i Hrvatima u BiH, pa bi i Hrvatska na ovaj ili onaj način tu nešto morala da „odradi“.

„I za tren može doći do vrlo ozbiljnog konflikta. Na to je upozorio i ministar spoljnih poslova Rusije Lavrov“, naveo je Miljavac.

U Hrvatskoj je obaveza služenja vojnog roka ukinuta 2008. godine i od tada postoji samo dobrovoljno služenje vojnog roka.

Dobrovoljno služenje traje 14 sedmica na poligonima Slunj i Gašinci.

Pozivajući se na svoje izvore, „Glas Slavonije“ piše da pre zvaničnih analiza u Ministarstvu odbrane Hrvatske ne žele ništa zvanično da komentarišu o tom pitanju. Izvor lista navodi da Ministarstvo i Štab daju predlog takve odluke, nakon čega će se oceniti hoće li se ići u promene.

Miljavac tvrdi i da se u nekim drugim evropskim zemljama odvijaju takvi procesi i da priča nije neosnovana.

Neimenovani izvor za list kaže da je na sistemu da predloži izmenu o kojoj će se raspravljati.

Karta Evrope - Sputnik Srbija
Šta uče đaci u EU: Srbi agresori, Muslimani žrtve, Hrvati neutralni

Može se, kaže, predložiti dvomesečna, jednomesečna ili pak obuka od šest sedmica. Tvrdi i da se ne bi išlo na duže od dva meseca. Na novim vojnim obukama se ne bi išlo na velika specijalistička znanja, nego bi se pojedinci obučavali za rukovanje pešačkim naoružanjem.

Uz gađanje iz automatskog naoružanja trebalo bi da se savlada prva pomoć i korišćenje zaštitne maske. Nakon toga, trebalo bi da postoji mogućnost dobrovoljne dodatne obuke.

Osnovnu obuku, piše list, trebalo bi završiti u roku od mesec dana:

„Tako da ne bi bio cilj da ih time osposobimo za nešto veliko već da im prenesemo nekakve osnovne pojmove i stvari za koje mislimo da treba da znaju. Na primer, kako namestiti šator ili slične postupke koji se mogu u različitim situacijama primeniti“.

 

Izvor: Tanjug

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala