Glavna pretnja za SAD nije Rusija, već Kina

Šta sprečava otopljavanje odnosa Rusije i Amerike
Pratite nas
Jedan od najvećih izazova spoljne politike novoizabranog američkog predsednika Donalda Trampa, ako je suditi po njegovoj postizbornoj retorici, neće biti samo uspostavljanje odnosa sa Rusijom, već sprečavanje Kine da ostvari hegemoniju u Aziji, ocenjuju analitičari u emijisi „Svet sa Sputnjikom".

Prema rečima Vladimira Trapare sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu, za Trampa najveću pretnju predstavlja upravo Kina koja bi jednog dana mogla svoj ekonomski rast da pretvori u globalnu dominaciju.

Bivši direktor CIA i savetnik Donalda Trampa, Džejms Vulsi - Sputnik Srbija
Trampov savetnik: Rusija i SAD imaju priliku za pozitivne promene

Kako kaže, to se direktno kosi sa oba moguća nacionalna interesa SAD: prvim,  da vlada svetom i uspostavi liberalni hegemonistički svetski poredaki, I drugim — da vlada samo zapadnom hemisferom ali pritom ne dozvoljavajući bilo kome drugom da zavlada ovom drugom, istočnom,.

Rusija, prema njegovom mišljenju, za Trampa i SAD ne predstavlja tu vrstu pretnje jer nije dovoljno moćna da uspostavi sopstvenu hegemoniju u Evropi i Aziji, ali istovremeno mogla bi da postane najveći saveznik Vašingtonu za sprovođenje strategije takozavnog „uravnoteživanja" Kine, budući da se velikim delom teritorije graniči sa njom.

I filizof Nikola Tanasić smatra da je do naglog zakoreta u ekonomskoj politici SAD došlo nakon pobede Trampa, ali i pre njegove inauguracije, pre svega zbog najava o ukidanju Transpacifičkog ekonomskog sporazuma, ali i zbog agresivne retorike novoizabranog američkog predsednika protiv Kine i njenih interesa.

Tanasić objašnjava da se to ogleda u tome što Tramp namerava da zaustavi odlazak američkih fabrika u Kinu, gde se, kako tvrdi, krade američka tehnologija. Doduše sada se, dodaje Tanasić, postavlja pitanje da li su SAD dovoljno jake da se ekonomski suprotstave tom azijskom gigantu.

Kad je reč o odnosima SAD i Rusije, ukoliko Tramp odustane od te velike strategije dominacije, jednog od dva pomenuta nacionalna interesa koji je Amerika počela da sprovodi nakon završetka Hladnog rata, i ako uspostavi novu politiku bez cilja vladavine svetom, u Rusiji će imati partnera, ističe Trapara.

Kineski vojnik na trgu Tjenanmen u Pekingu - Sputnik Srbija
Kina poziva SAD da prestanu sa izviđačkim letovima u njenoj blizini

Međutim, prema Tanasiću, najveći problem ipak predstavljaju jasno formirane oligarhijske strukture u Americi koje formiraju nacionalni interes i diktiraju politiku. Iako su dobar deo pozicija izgubile, tvrdi on, s obzirom da su se čvrsto pozicionirale uz Hilari Klinton tokom njene predizborne kampanje, korporacije će i dalje nastojati da dođu do te „lake love" putem vojnih intervencija, ratova i kriza.

Takođe kaže da onaj deo javnosti koji suvereno dominira antiruskom propagandom, odnosno ti centri moći, i medijski i politički, koji diktiraju histerični odnos Amerike prema Rusiji, istovremeno su centri moći koji insistiraju na histeričnim reakcijama zbog izbora Trampa za predsednika, a to već izaziva prilične potrese u relacijama izmeđi SAD i Evrope.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala