Jildirim: Budućnost i bezbednost EU nisu moguće bez Turske

© AP Photo / Ivan SekretarevPremijer Turske Binali Jildirim govori na konferenciji za medije tokom posete Moskvi
Premijer Turske Binali Jildirim govori na konferenciji za medije tokom posete Moskvi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ankara i Moskva imaju zajednički pristup za rešavanje krize u Siriji. Turska namerava da nastavi da ulaže napore za okončanje krvoprolića u ovoj zemlji, i Ankara sada radi na povlačenju boraca iz Alepa.
Premijer Turske Binali Jildirim obraća se poslanicima u Ankari - Sputnik Srbija
Jildirim: Turska i Rusija moraju zajedno da se bore protiv terorizma

O ovome, kao i o tome kako teku pregovori sa Briselom o članstvu Turske u EU, da li je Ankara zadovoljna tempom normalizacije odnosa sa Rusijom i da li postoje izgledi za prelazak Rusije i Turske na obračunavanje u nacionalnim valutama, govorio je u intervjuu za „Sputnjik“ premijer Turske Binali Jildirim.

Da li ste zadovoljni tempom normalizacije odnosa Turske i Rusije? Koje su dodatne mere razmatrane na razgovorima u Moskvi?

— Smatram da je ovo bila veoma važna poseta na najvišem nivou, posle onog neprijatnog incidenta u novembru 2015. Proces obnavljanja odnosa na nivo pre krize počeo je nakon poziva ruskog predsednika Vladimira Putina predsedniku Erdoganu, kada se Putin založio protiv državnog udara u zemlji, navodeći da je na strani legitimne vlasti.

Danas smo ruski premijer Dmitrij Medvedev i ja razgovarali o tome na koji način možemo da u najkraćem mogućem roku u svim oblastima — u trgovini, turizmu i energetici — dovedemo naše odnose do nivoa na kojem su bili pre 24. novembra 2015. Postavili smo cilj da dostignemo promet od 100 milijardi dolara i pokušaćemo da ubrzamo proces normalizacije. Namera nam je da se potrudimo da sva ograničenja uvedena u prethodnom periodu budu uklonjena.

U Ankari su rekli da je jedan od ciljeva posete razgovor o prelasku trgovine između dve zemlje na nacionalne valute. Da li su pregovori napredovali? Koje prepreke postoje?

— Razgovarali smo o ovom pitanju. Ruska strana je takođe zainteresovana. Centralne banke su već počele da rade na načinu na koji se to može ostvariti i da bi, kako bi se to desilo, trebalo da se razrade neka tehnička pitanja. Ali svi pozitivno gledaju na ove izglede — i Rusija i Turska.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov (desno) i njegov turski kolega Mevlut Čavušoglu - Sputnik Srbija
Bliska saradnja Rusije i Turske doprineće rešenju sirijske krize

U razgovorima u Moskvi dotaknuta su i sirijski pitanja. Da li su uspeli da se približe stavovi Rusije i Turske o Siriji?

— Nesumnjivo, u ovoj fazi mi razumemo jedni druge bolje nego ikada ranije. Imamo zajednički pristup u pogledu nalaženja rešenja za krizu u Siriji.

Da li su istiniti navodi medija o pregovorima predstavnika Rusije i sirijske opozicije o situaciji u Alepu, koji se navodno održavaju u Turskoj uz posredovanje Ankare? Danas je Nacionalna koalicija Sirije saopštila da su takvi pregovori održani, ali da su završeni bez rezultata. Kako komentarišete ove izveštaje?

— Rad u tom pravcu, naravno, postoji. I ovde je neophodno da se koncentriše na izradu rešenja i izlazak iz krize. Turska je dala veoma važan doprinos, i to namerava da radi i u budućnosti kako bi se zaustavilo krvoproliće u Siriji. Međutim, predstavnici režima nisu iskreni kada govore o tome. Bilo bi vrlo korisno kada bi ruski stav prema režimu bio uticajniji, efikasniji. Međutim, naši zajednički napori će se nastaviti. Neophodno je obezbediti prekid vatre i pružiti ruku pomoći ljudima koji tamo stradaju.

Rusija i SAD vode pregovore o rešavanju problema u Alepu, a posebno u vezi sa mehanizmom povlačenja svih militanata iz grada. Koja je turska uloga?

Opozicija Slobodna sirijska armija - Sputnik Srbija
Sirijska opozicija pregovarala sa Rusijom o prekidu sukoba u Siriji

— Upravo sada se Turska bavi ovim pitanjem. Od samog početka naši napori usmereni su na povlačenje terorističkih grupa iz Alepa. Oni koji predstavljaju Slobodnu sirijsku armiju bore se za oslobođenje zemlje od nepotrebnih elemenata. Svi mi zajedno moramo da zajedno eliminišemo one elemente koji su tamo prisutni — DAEŠ, Nusra front, Partiju demokratskog saveza. Potrebno je jasno razdvajanje onih koji se bore za oslobođenje svoje zemlje i onih koji pripadaju terorističkim organizacijama. Naš zajednički cilj je borba protiv terorističkih grupa. Zbog toga radimo sve što je moguće u tom pravcu.

Da li se može govoriti o napretku u razdvajanju terorista od opozicije u Siriji?

— Oni su u principu već odvojeni. Ionako je jasno ko je ko, i oni nisu međusobno tesno povezani.

Odnosi Turske i EU su se poslednjih nekoliko meseci pogoršali, nakon što je Brisel zbog unutrašnjih političkih procesa u Turskoj zamrznuo pristupne pregovore. Da li Ankara namerava da pod takvim uslovima povuče svoj zahtev za ulazak u EU?

— Odnosi Turske i EU imaju dugu istoriju. S vremena na vreme oni se dobro razvijaju, s vremena na vreme dolazi do krize. To može da se desi sa svim zemljama, kao što smo, na primer, i sa Rusijom imali krizu.

Zastave Turske i Evropske unije - Sputnik Srbija
Ulazak Turske u EU u potpunosti isključen

Odluka koja je doneo Evropski parlament nema neku težinu. Ova situacija slična je odluci koja je nedavno usvojena i u vezi sa ruskim „Sputnjikom“. Evropska unija nije zadovoljna onim vestima koje objavljuje „Sputnjik“ i želi da ovaj medij ograniči. S jedne strane oni govore o slobodi govora, a s druge strane je koriste samo u sopstvenim interesima. To je politika dvostrukih standarda.

Ali mi nismo odlučili da povučemo zahtev za članstvo EU, niti ćemo to učiniti. Evropska unija mora dobro da razmisli o koracima koje preduzima, ne zbog nas već zbog sopstvene budućnosti. A budućnost i bezbednost Evropske unije bez Turske nisu moguće. I Rusija i Turska imaju dosta dodirnih tačaka sa EU u različitim oblastima. Zbog toga bi kada donose odluke trebalo vrlo dobro da razmisle do kakvih posledica ove odluke mogu da dovedu.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala