Valja li bez kralja

© Foto : royalfamilyKruna Karađorđević
Kruna Karađorđević - Sputnik Srbija
Pratite nas
Šta su prednosti a šta mane Kraljevine Srbije u odnosu na Republiku Srbiju i da li bi se išta promenilo promenom oblika vladavine?

Prema najavama bivšeg predsednika Skupštine Srbije Predraga Markovića, predsednički izbori iz 2012. godine na kojima je Tomislav Nikolić pobedio Borisa Tadića, mogli bi biti poslednji u srpskoj istoriji.

Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević i princeza Katarina na Belom dvoru - Sputnik Srbija
Kraljevina Srbija — i jeftinija i efikasnija

Naime, Marković je obrazlažući Narodnu inicijativu za promenu Ustava Srbije u Ustav Kraljevine Srbije rekao da se nada da će se „naći dovoljno pameti i razuma da predsedničkih izbora 2017. godine i ne bude“ i tako otvorio pitanje, staro koliko i višestranačje u Srbiji, koji nam oblik vladavine više odgovara — monarhija ili republika.

Marković, čijim potpisom je pre deset godina stupio na snagu aktuelni ustav Srbije, kao ključni razlog za obnovu monarhije u Srbiji naveo je ekonomski razlog, uz objašnjenje da „predsednički izbori iz budžeta koštaju kao i 32 godine održavanja celog dvorskog kompleksa, koji je inače kulturno dobro“.

Predrag Marković protiv Predraga Markovića

S druge strane, njegov imenjak i prezimenjak. Istoričar Predrag Marković kaže da je republika bolji oblik vladavine iz nekoliko razloga, pre svega jer svaka monarhija kad-tad dođe u krizu nasleđivanja.

© www.mc.rsPredrag Marković i Predrag Marković
Predrag Marković i Predrag Marković - Sputnik Srbija
Predrag Marković i Predrag Marković

„Drugo, svaka monarhija pravi neformalne centre moći. Mi i inače imamo probleme sa neformalnim centrima moći, a zamislite kad su oni su nedodirljivi. Imamo nekakve republikanske dvorove u republici, a zamislite tek koliko bi zloupotreba bilo da postoji pravi dvor koji je zakonski zaštićen od suda“, kaže istoričar Predrag Marković za Sputnjik

On dodaje da je, čak i ukoliko „odbacimo argument koji nije važan“, a to je da su „naš prestolonaslednik, pa i njegova porodica, potpuna antireklama za monarhiju“ — monarhija jedan ostatak prošlosti u celom svetu.

„Prosto, neke bogate i uspešne države su monarhije, zato što je to deo njihove hiljadugodišnje tradicije. Monarhija je deo engleske tradicije kao što je i engleska trava, ali je kao i trava duboko vezana za tradiciju“, smatra istoričar Marković.

S njim se slaže i sociolog Jovo Bakić koji je za Sputnjik rekao da „monarhija nema šta da traži, ako se vlast ne pravda po milosti božjoj“.

Prošao voz

Pisac Vladimir Kecmanović, koji je sa istoričarem Predragom Markovićem koautor knjige „Tito, pogovor“, smatra da je razgovor o monarhiji imao smisla krajem ’80-ih i početkom ’90-ih godina prošlog veka, kada je propao jednopartijski sistem u Srbiji.

Kraljevsko venčanje na Oplencu - Sputnik Srbija
Sve bi bilo drugačije da je Mihailo — Vilijam (foto)

On dodaje da monarhija nije ukinuta demokratskom voljom naroda, nego „voljom grupe ljudi koji su uzurpirali vlast 1943/4 godine“, zbog čega je početkom ’90-ih moglo da se govori o automatskom povratku monarhije uz razuman rok za referendum na kome bi se utvrdilo da li su glasači za ili protiv.

„Danas, kad je prošao voz za tu vrstu razgovora, ne vidim da ova inicijativa, koja mi deluje kao neka vrsta pokrića za medijsku promociju nekih ljudi koji ne znaju šta bi drugo radili, ima nekog naročitog smisla. Ako me pitate da li sam za republiku ili monarhiju, to je kao da me pitate da li sam za levicu ili desnicu, pitanje nema više nikakvog smisla. Nisam ni za jedno ni za drugo, ali, nažalost, ne postoji treća mogućnost“, kaže Kecmanović.

Prema njegovim rečima, pokazalo se, nažalost, da „u Srbiji bolje funkcioniše apsolutizam od demokratije“.

„Međutim, monarhija koja bi u današnje vreme mogla da bude vraćena ni u kom smislu ne bi mogla da bude apsolutistička nego parlamentarna i to bi bila više kozmetička nego suštinska monarhija, tako da mislim da se tom promenom ništa suštinski ne bi dogodilo“, zaključio je Kecmanović.

Hoće li nam monarhiju nametnuti Zapad

Čedomir Antić, koji je sa kolegom istoričarem Predragom Markovićem koautor knjige „Alternativna istorija Srbije“, kao jednu od ključnih prednosti monarhije navodi da srpskoj demokratiji „nedostaje neutralni šef države“.

Kralj Petar II Karađorđević, kraljica Aleksandra i prestolonaslednik Aleksandar - Sputnik Srbija
Kruna u džaku — pravda u Strazburu

On dodaje da su Srbi, uz Francuze, jedini narod u Evropi koji ima narodnu dinastiju koja je, kao i Burboni, očuvala tu narodnu crtu. Prema njegovim rečima, prestolonaslednik Aleksandar je i „naša velika veza sa velikim silama, pre svega sa EU i SAD, koji pokazuju veliko nerazumevanje prema Srbiji“.

Antić smatra da su Srbi monarhijski narod „samo što je problem što se delu naših monarhista mnogo više dopada monarh Broz, nego monarh iz Karađorđeve loze“. Iako kaže da je sad pravi trenutak da se obnovi monarhija, Antić smatra da do toga neće doći u dogledno vreme.

„Ja mislim da kod nas, ako ikad bude obnovljena monarhija, biće obnovljena zato što ćemo biti u nekoj krizi i Zapad će reći da u Srbiji obnovimo monarhiju. Drugi razlog će biti što će izbiti toliki sukob među stranačkim oligarhijama da neće moći da se dogovore ko će biti predsednik republike, ali trebaće mnogo vremena da se to dogodi. U odnosu prema Belom dvoru i prestolonasledniku Aleksandru, vidimo sav taj nedostatak ideologije, državnog programa i vaspitanja kod ljudi koji vode našu državu već 26 godina“ zaključio je Antić.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala