Kuda ide BiH?

Kuda ide BiH?
Pratite nas
Odbrana Dejtonskog mirovnog sporazuma, kakav god da je, predstavlja u suštini odbranu pozicije Republike Srpske u okviru BiH, kaže Dragan Kalinić, prvi predsednik Skupštine RS posle Dejtona.

Gde je danas, 21 godinu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina i kakva je njena budućnost? O ovoj temi, između ostalog, bilo je reči u emisiji „Svet sa Sputnjikom“.

Dr Dragan Kalinić, prvi predsednik Skupštine RS posle Dejtona, kaže da se pokazalo da je Dejtonski mirovni sporazum bio dobro rešenje za srpsku stranu, ali je u prethodne dve decenije bio neprekidno devastiran vanustavnim i protivzakonskim ponašanjem visokog predstavnika za BiH.

BiH - ilustracija - Sputnik Srbija
Nemački mediji: Bosna se raspada

„Nama sada odbrana Dejtonskog mirovnog sporazuma, kakav god da je, predstavlja u suštini odbranu pozicije Republike Srpske u okviru BiH, jer taj sporazum ne samo da je doneo mir, već je definisao i status RS, koja predstavlja najbolju institucionalnu zaštitu slobode i ravnopravnosti u ovoj Bosni i Hercegovini. Ako bi neko to pokušao da naruši, direktno bi ugrožavao Republiku Srpsku i mir i stabilnost u BiH i to bi imalo vrlo loše posledice u toj zemlji i regionu“, upozorava Kalinić.

I profesor Nenad Kecmanović smatra da se u BiH još ne može naći modus funkcionalne zemlje i dobrih odnosa među narodima. Kako navodi, situacija je danas možda i teža nego pre dve decenije.

„U BiH, izuzev Bošnjaka, nijedan od druga dva naroda ne doživljava Bosnu kao svoju državu, što je vrlo krupan problem, jer bez toga nema trajnije državne tvorevine. Srbi i Hrvati se daleko više identifikuju sa takozvanim maticama, zagraničnim državama Srbijom i Hrvatskom, nego sa delom BiH prema Sarajevu. Takođe, kod Bošnjaka postoji osećaj beznađa i očajanja, jer se njihova ideja stvaranja jedinstvene Bosne u kojoj bi dominirali ne ostvaruju čak ni u Federaciji, a kamoli u čitavoj BiH“, objašnjava Kecmanović.

Kalinić veruje da se budućnost Bosne i Hercegovine može kretati u dva pravca.

Trgovački kontejneri u luci - Sputnik Srbija
Kad može Bosna u Turskoj, što ne može Srbija u Rusiji

„Može da ide ka definitivnoj konfederalizaciji BiH koja podrazumeva vraćanje svih 80 nadležnosti koje su oduzete Republici Srpskoj, kao i razrešavanje Gordijevog čvora koji se zove Federacija BiH, jer ta situacija mora da se reši kroz razgovor Bošnjaka i Hrvata. Druga mogućnost, koja je takođe sasvim izvesna, jeste da ako Republika Srpska i dalje ostane pod terorom oduzimanja nadležnosti, gde je vrlo važna uloga i Srba u BiH, koji se još uvek ne ponašaju principijelno u vezi sa takvim namerama, onda bi u krajnjoj liniji moglo da se ide ka osamostaljivanju Republike Srpske, a Federaciju BiH ostavljamo da između sebe rešava nerešena pitanja“, objašnjava Kalinić.

Ideja Mladena Ivanića da se BiH okrene evropskoj budućnosti i da se zaboravi prošlost nije održiva, smatra profesor Kecmanović i napominje da su narodi u BiH dobar deo svog identiteta ukorenili u međusobnim odnosima. 

„Cilj BiH je ulazak u Evropu, ali šta se sa njom događa? Vidimo da i vodeći ljudi EU kažu da postoji ozbiljan rizik da se Unija raspadne. Takođe, proevropsko raspoloženje naroda u BiH nije ni izbliza u onom procentu u kojem se to predstavlja. Narod u Republici Srpskoj nema dobro iskustvo sa Evropom, čak ni u ono vreme kada je ona kao cilj bila mnogo privlačnija nego danas“, kaže Kecmanović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala