Svi američki predsednici: Od Vašingtona do Trampa

© AP PhotoBela kuća na kraju 19. veka u Vašingotnu, SAD
Bela kuća na kraju 19. veka u Vašingotnu, SAD - Sputnik Srbija
Pratite nas
Henri Harison, deveti predsednik Amerike, imao je najkraći mandat. Džejms Bjukenan je bio jedini neoženjen predsednik, a Abraham Linkoln bio je prvi predsednik na koga je izvršen atentat... Ričard Nikson je jedini američki predsednik koji je podneo ostavku pod pretnjom smenjivanja impičmentom, kabinet Džordža Buša je bio sastavljen od najbogatijih ljudi.

Odlazeći predsednik Sjedinjenih Država Barak Husein Obama je bio 44. predsednik Amerike i prvi Afroamerikanac na čelu SAD, ali i najmlađi čovek koji je vodio jednu od najvećih država sveta.

Prvi izbori za predsednika Amerike održani su 1789. godine. Tada je odlučeno da se izbori za predsednika države održavaju svake četvrte godine, prvog utorka u novembru, posle završetka žetve. Od tada, pa do danas, nikada se nije desilo da se zbog nečega odlože, pomere ili ne održe. Prvi predsednik Amerike bio je Džordž Vašington, čovek iz bogate porodice.

Za predsednika je izabran jednoglasnom odlukom državnih glasača. Ostao je upamćen kao otac nacije. Bio je predsednik u dva mandata, a treći mandat je odbio, napravivši tako presedan za naredne 144 godine. Povukao se 1797. godine. Nasledio ga je Džon Adams, pravnik iz Bostona. Malo je poznato da je Adams, osim potpisnika, bio i jedan od ključnih autora Američke deklaracije o nezavisnosti, zajedno sa Tomasom Džefersonom, koji će postati treći predsednik Amerike. Za svog mandata, Adams je od borca za ravnopravnost postao pobornik bogate buržoazije. Njegov sin Džon Kvinsi Adams izabran je 1825. za šestog predsednika Amerike, ali se ničim nije posebno istakao na toj funkciji. Bio je veliki borac za slobodu, a pored Deklaracije o nezavisnosti, doneo je i Zakon o religijskim slobodama.

© WikipediaPortret Džordža Vašingtona.
Portret Džordža Vašingtona. - Sputnik Srbija
Portret Džordža Vašingtona.

Džejms Medison, četvrti po redu predsednik SAD, naziva se ocem američkog Ustava, koji je i danas na snazi. On je, kao i Džeferson, smatrao da demokratska država ne sme da ima redovnu vojsku i mornaricu. Na njegovu inicijativu doneti su amandmani koji se tiču ljudskih i građanskih prava. Peti predsednik Amerike, Džejms Monro, imao je dva mandata, i bio je zagovornik teze „Amerika Amerikancima“. Na njegovo insistiranje, Amerika je od Francuske kupila Lujzijanu 1803. godine.

Endru Džekson, sedmi predsednik Amerike, u istoriju je ušao kao osnivač današnje Demokratske partije. Iako je od obrazovanja imao samo, kako se navodi u njegovoj biografiji „par pročitanih knjiga iz prava“, to mu nije smetalo da se bavi advokaturom, niti da postane sudija Vrhovnog suda u Tenesiju, koja je u to vreme tek postala nova država SAD. Slavu je stekao posle ugušene pobune među indijanskim plemenima. Posle tog događaja, plemenu Krik je prepustilo Alabamu Americi. Bio je zagovornik zakona o premeštanju Indijanaca, kako bi se oslobodilo zemljište za bele naseljenike.

Vilijam Henri Harison, deveti predsednik Amerike, nacionalnu slavu stekao je predvodeći američke snage protiv Indijanaca u bici kod Tipekanoa 1811. godine. Kada je preuzeo kabinet 1841. godine, imao je 68 godina i bio je najstariji čovek koji je postao predsednik SAD. Ovaj rekord je držao 140 godina sve do inauguracije Ronalda Regana 1981. godine. Regan je imao 69 godina. Harison je umro 31. dan od stupanja na položaj, što je bio najkraći predsednički mandat u istoriji SAD. On je takođe bio prvi predsednik koji je umro na položaju. Zamenio ga je Džon Tajler. Frenklin Pirs, u američku istoriju je ušao sa reputacijom najgoreg predsednika, pre svega zato što je podržavao Konfederaciju.

Njegov naslednik Džejms Bjukenan, jedini je predsednik Amerike koji nije bio oženjen. Abraham Linkoln bio je prvi predsednik na koga je izvršen atentat. Izabran je 1860. godine, a njegov izbor za predsednika SAD je podstakao južne robovlasničke države SAD da započnu proces otcepljenja i stvore Konfederaciju američkih država. Iako je na početku rata iz političkih razloga, kao cilj naveo očuvanje Unije, godine 1862. je doneo proglas o ukidanju ropstva, a Unija je stekla simpatije svetske javnosti. Bio je poznat po tome što je bez mnogo obzira kršio i zaobilazio mnoge ustavne odredbe. Ubio ga je u pozorištu, nekoliko meseci nakon što je pobedio na izborima 1864, tačnije, 15. aprila 1865, fanatični južnjački glumac Džon Vilks But.

Raderford B. Hejz, postao je predsednik Amerike sa samo jednim glasom razlike i bio je jedini predsednik o čijem izboru je odlučio Kongres, a Džejms A. Garfild bio je predsednik samo četiri meseca. Ubijen je u atentatu 1881. godine. Dvadeset peti predsednik SAD, Vilijam Mekinili, započeo je Američko-španski rat i anektirao Havaje, Kubu i Portoriko.

© WikipediaTeodor Ruzvelt podneo je ostavku da bi organizovao konjičku jedinicu "Grubi jahači".
Teodor Ruzvelt  podneo je ostavku da bi organizovao konjičku jedinicu Grubi jahači. - Sputnik Srbija
Teodor Ruzvelt podneo je ostavku da bi organizovao konjičku jedinicu "Grubi jahači".

Teodor Ruzvelt je za posredovanje u rusko-japanskom ratu dobio Nobelovu nagradu za mir. Osigurao je sporazum sa Panamom za izgradnju kanala, i odbio da se ponovo kandiduje za predsednika, podržavši nominaciju Vilijama H. Tafta za to mesto. Ustanovio je nacionalnu politiku prema radnicima, smanjivši broj štrajkova. Tomas Vudro Vilson, drugi je dobitnik Nobelove nagrade, ali za mir, iako je bio rasista.

Frenklin Delano Ruzvelt je u svom inauguralnom obraćanju naciji rekao da je „jedina stvar koje treba da se plašimo sam strah“. Ulaskom SAD u rat, Ruzvelt je mobilisao industriju za proizvodnju vojne opreme i formirao alijansu sa Britanijom i Sovjetskim Savezom, sastao se sa Čerčilom i Josifom Staljinom na konferenciji o ratnoj politici u Teheranu 1943. i na Jalti 1945. Osvojio je i četvrti mandat, ali je ubrzo umro.

Mandat Harija S. Trumana bio je prepun događaja što se tiče spoljnih poslova: kapitulacija Trećeg rajha, atomsko bombardovanje Hirošime i Nagasakija, kapitulacija Japana, osnivanje UN, Maršalov plan o obnovi Evrope, Trumanova doktrina o zaustavljanju širenja komunizma, početak Hladnog rata stvaranje saveza NATO i Korejski rat. Dvajt Dejvid Ajk Ajzenhauer, 34. predsednik SAD je najpoznatiji po uspešnom komandovanju savezničkim snagama u zapadnoj Evropi za vreme Drugog svetskog rata. On je posle rata imenovan za komandanta američkih okupacionih snaga u Nemačkoj, te je bio jedina vlast u američkoj okupacionoj zoni sa sedištem u Frankfurtu. Godine 1953. je, koristeći Staljinovu smrt, dogovorio primirje kojim je završen Korejski rat. Ajzenhauer je 1960. godine bio prisiljen da se pripremi za odlazak iz Bele kuće, odnosno da na izborima podrži svog potpredsednika Niksona. Atentat na Džona Ficdžeralda Kenedija, 22. novembra 1963. godine se često smatra prekretnicom američke istorije ’60-ih. Na njegovo mesto došao je Lindon Bejns Džonson, tokom čijeg mandata je došlo do eskalacije rata u Vijetnamu.

© Foto : wikipedijaAbraham Linkoln je bio šesnaesti predsednik SAD.
Abraham Linkoln je bio šesnaesti predsednik SAD. - Sputnik Srbija
Abraham Linkoln je bio šesnaesti predsednik SAD.

Najviše predsednika dala je država Ohajo, čak sedam, Njujork šest, Virdžinija pet, Masačusets četiri, Teksas, Tenesi i Kalifornija po tri. A do izbora Obame, Linkon je bio jedini predsednik iz države Ilinois.

Vašingtonov lik je na novčanici od jednog dolara, Džefersonov na novčanici od dva, Linkoln je na novčanici od pet, Džekson na novčanici od 20 dolara, a Grant na novčanici od 50 dolara. Lik 28. američkog predsednika Vudroa Vilsona našao se na posebnim novčanicama.

Ričard Milhaus Nikson je jedini američki predsednik koji je podneo ostavku pod pretnjom smenjivanja postupkom impičmenta. Biran je u tri mandata, a povukao se u trećem zbog afere „Votergejt“. Džerald Rudolf Ford je jedini predsednik Amerike koji nije bio izabran ni kao potpredsednik, ni kao predsednik na ovu funkciju.

Džejms Erl Džimi Karter Mlađi je postao predsednik SAD 20. januara 1977, a on je jedini američki predsednik koji je posetio tadašnju Jugoslaviju.

Ronald Vilson Regan je prvi republikanac kojem je od 1888. pošlo za rukom da pobedi demokratskog predsednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. ubedljivo pobedio Karterovog potpredsednika Valtera Mondela.

Džordž Herbert Voker Buš bio je 43. predsednik SAD i otac predsednika Amerike Džordža V. Buša.

Vilijem Džeferson Bil Klinton prvi je predsednik SAD rođen nakon Drugog svetskog rata, a do izbora Obame važio je za najmlađeg izabranog predsednika. Ostao je upamćen kao čovek koji je bombardovao tadašnju SRJ.

Džordž Voker Buš je 43. američki predsednik, biran u dva mandata. Nakon izbora 2004. i pobede nad protivkandidatom senatorom Džonom Kerijem, s razlikom od samo tri odsto, osigurao je i drugi mandat u Beloj kući. Bušova spoljna politika okrenula se nakon terorističkih napada na Ameriku 11. septembra rešavanju problema na Bliskom istoku.

U Bušovom kabinetu nalazi se najveći broj predstavnika manjina u bilo kojoj saveznoj vladi SAD do sada, a prema Ginisovoj knjizi rekorda, njegov kabinet je i najimućniji kabinet u istoriji.

Inače, Džordž Vašington je inauguraciju dočekao sa samo jednim zubom u glavi, zbog čega mu je kasnije napravljena proteza od ljudskih i životinjskih zuba.

Džeferson je uveo običaj rukovanja sa gostima. Medison je bio najniži, a Linkoln je bio do Trampa najviši predsednik. Adam je imao krokodila za ljubimca i držao ga je u Beloj kući.

Džekson je metak zadobijen u dvoboju nosio u telu čitavog života. Tajler je imao petnaestoro dece — osam s prvom i sedam s drugom suprugom. Tejlor je bio vojnik punih 40 godina, a iz rata je u Belu kuću poveo i konja Belka, koji je spavao na travi ispred rezidencije. Grant je pušio 20 cigareta na dan, a Garfild je jednom rukom mogao pisati na grčkom, a drugom na latinskom.

Ruzvelt se bavio boksom, a bio je treći planinar koji se popeo na Monblan. Za vreme Trumanovog mandata, izdata je revizija standardne verzije Biblije, a on i njegova žena Besi su bili prvi korisnici državne medicinske zaštite 1966. Taf je sa više od 135 kilograma bio najteži predsednik Amerike, a Ruzvelt je jedini koji je za svog mandata obišao tadašnjih svih 46 država Amerike. Ujedno, on je i prvi predsednik koji je leteo avionom. Nikson je prvi koji je posetio SSSR i Kinu, a Klinton je naviše putovao. Posetio je čak 133 zemlje. Karter je izdao najviše knjiga, a Klivlend je jedini predsednik koji je pravio svadbu u Beloj kući. Najbogatiji su bili Vašington i Kenedi. Izraženo u današnjoj vrednosti dolara, prvi je „težio“ oko 900 miliona dolara, a drugi oko 850. Najsiromašniji je bio Džekson.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala