Ujedinjenje Rusije, SAD i Kine

© AP Photo / John MinchilloSavet bezbednosti UN
Savet bezbednosti UN - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rusija i SAD izrazile su oštro protivljenje promenama procedure za primenu prava veta, na čemu su insistirali predstavnici Francuske i Velike Britanije. Pravo veta omogućava stalnim članicama Saveta bezbednosti UN da blokiraju donete odluke.
Pogled na zgradu Ujedinjenih nacija (UN) u Ženevi. - Sputnik Srbija
UN 71 godinu kasnije — sve češće primedbe i zahtevi za reformu

„Za nas je neprihvatljiva bilo kakva ideja koja dovodi do povrede prerogativa sadašnjih stalnih članica Saveta bezbednosti, uključujući i pravo veta“, rekao je zamenik stalnog predstavnika Rusije u UN Vladimir Safronkov.

On je na sastanku o reformama Saveta bezbednosti rekao da „ta institucija predstavlja važan faktor stimulisanja članova Saveta za traženje uravnoteženih odluka, a napad na pravo veta bio bi pogrešan sa istorijskog i političkog stanovišta“.

„Na taj način, prerogativi sadašnjih stalnih članica Saveta bezbednosti ne podležu reviziji“, zaključio je on.

U istom duhu govorila je i zamenica američkog ambasadora u UN, koja je naglasila da Vašington nastavlja da deluje „protiv bilo kakve promene prava veta“.

Stav dve zemlje podržao je kineski diplomata Lu Cei, koji je pozvao da se ne nameću „nezreli predlozi“ o reformi Saveta bezbednosti UN.

Vitalij Čurkin - stalni predstavnik predstavnik Rusije u UN - Sputnik Srbija
Čurkin: Ukidanje veta omogućiće SAD usvajanje svih rezolucija

Pravo veta u Savetu bezbednosti UN imaju pet stalnih članica te institucije: Velika Britanija, Kina, Rusija, SAD i Francuska.

Predlog da se ograniči pravo veta pokrenula je Francuska 2013. godine. Predsednik te zemlje Fransoa Oland smatra da je moguće da se ograniči upotreba prava veta u situacijama kada su potrebne hitne mere za sprečavanje masovnih zločina.

Zamenik stalnog predstavnika Francuske Aleksis Lamek istakao je da inicijativa ne znači unošenje formalnih promena u Povelju UN, već se nudi specijalna procedura: na zahtev najmanje 50 zemalja generalni sekretar moraće da proceni tu situaciju. U slučaju da su počinjena dela kvalifikovana kao teška krivična dela, na primer kao genocid ili ratni zločin, upotrebiće se „džentlmenski sporazum“, što podrazumeva dobrovoljno odricanje od upotrebe prava veta.

Ta inicijativa pokazuje da taj mehanizam neće funkcionisati u slučajevima kada su pogođeni nacionalni interesi najmanje jedne stalne članice Saveta bezbednosti. Francuski predstavnik je izjavio da je inicijativu podržalo više od 100 zemalja.

Članovi Saveta bezbednosti u sedištu UN - Sputnik Srbija
UN pozvale na ograničavanje prava veta

Predstavnik Velike Britanije Metju Rajkroft rekao je da njegova zemlja nije koristila pravo veta više od 25 godina i istakao da će London „napraviti taj korak samo u najekstremnijoj situaciji“. Britanski predstavnik je dodao da je njegova zemlja među učesnicima tzv. grupe za odgovornost, doslednosti i otvorenost UN, koja promoviše ograničavanje prava veta u slučajevima kada se razmatraju odgovarajuće mere za zločine protiv čovečnosti i druga teška kršenja ljudskih prava.

Rajkroft je istakao da se Velika Britanija kao učesnica te grupe obavezala da „nikada da glasa protiv predloga rezolucije za sprečavanje ili prekidanje masovnih zločina“.

„Nažalost, videli smo kako drugi koriste svoje pravo veta za uske interese, što je značajno narušilo ugled Saveta bezbednosti i njegovu odgovornost prema onima kojima je očajnički potrebna naša pomoć“, istakao je on.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala