Duhovnim zavetima protiv savremenih izazova (video)

© Sputnik / Dmitriй Astahov / Uđi u bazu fotografijaVladimir Putin
Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na Borovickom trgu u centru Moskve otkriven je Spomenik knezu Vladimiru, rad skulptora Salavata Ščerbakova. Svečanosti su, između ostalih, prisustvovali ruski predsednik Vladimir Putin, premijer Dmitrij Medvedev, patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril i ostali visoki zvaničnici ruske države.

„Njegova epoha je znala za mnoga dostignuća, ali je najvažniji, presudni bilo pokrštavanje Rusije“, rekao je Putin, govoreći na ceremoniji otkrivanja Spomenika knezu Vladimiru u Moskvi.

Prema rečima šefa ruske države, taj izbor je postao zajednički duhovni izvor za narode Rusije, Belorusije, Ukrajine i „založio se za vrednosti čije moralne i vrednosne osnove koje određuju naš život sve do danas“.

„Upravo jaka moralna osnova i jedinstvo pomogli su našim precima da prevaziđu poteškoće, da prežive i pobeđuju u slavu otadžbine, iz pokolenja u pokolenje, jačajući njenu snagu i veličinu“, naglasio je Putin.

„I danas je naš dug da se zajedno suprotstavimo savremenim izazovima, oslanjajući se na duhovne zavete, na neprocenjive tradicije zajedništva i harmonije, da idemo napred, obezbeđujući kontinuitet naše hiljadugodišnje istorije iz generacije u generaciju“, kazao je ruski predsednik.

Putin je izjavio da je otkrivanje Spomenika knezu Vladimiru značajan događaj kako za Moskvu, tako i za celu Rusiju i za sve ruske sunarodnike koji žive u inostranstvu. On je naveo da je simbolično to što se otkrivanje spomenika dešava u Danu narodnog jedinstva.

Prema Putinovim rečima, novi spomenik je uvažavanje kneza Vladimira, koji je posebno poštovan kao svetac, državnik i vojnik, kao i duhovni osnivač ruske države. Ruski predsednik je naglasio da je knez Vladimir zauvek ušao u istoriju kao vladar koji je okupljao ruske zemlje, kao dalekovidi političar, koji je položio temelje jake i centralizovane države.

Hram Hrista Spasitelja u Moskvi - Sputnik Srbija
Hiljadu godina hrišćanstva u Rusiji

Patrijarh moskovski Kiril smatra da poteškoće u ekonomiji i politici postoje u svakom društvu, ali gubitak identiteta je presuda za svaku državu, zato je za kneza Vladimira pitanje izbora vere bilo pitanje izbora čitave sudbine svog naroda.

„Ovaj spomenik svakog navodi da se preispita da li je zaista iskren u svojoj veri, u ljubavi prema otadžbini, narodu ili želi da se distancira od svih i svega radi lične koristi? Hrišćanin je onaj koji prati Hrista, ne samo kada mu to odgovara, već uvek. Pravog predstavnika Hrista ne može, a da ne boli srce ne samo za svoje bliske, već i za svoj grad, za svoju zemlju, za čitav svet“, ubeđen je ruski patrijarh.

„Spomenik knezu Vladimiru je simbol jedinstva svih naroda čiji je on otac. To su narodi istorijske Rusije, koji danas žive u mnogim državama“, rekao je patrijarh.

On je siguran da se spomenici ocu mogu nalaziti svuda gde žive njegova deca.

„U tome nema nikakvih nesuglasica, ali je loše ako deca zaboravljaju ko im je otac“, zaključio je ruski patrijarh.

Ruski knez Vladimir Veliki bio je najmlađi sin kijevskog kneza Svjatoslava i njegove robinje Maluše. Na vlast je došao 980. godine nakon pobede u ratu protiv brata Jaropolka.

Vladavinu je započeo obnovom paganske religije postavivši na brdu iznad Kijeva statue paganskih bogova.

Na svetsku političku cenu stupa u vreme građanskih ratova u Vizantiji, kada na zahteva cara Vasilija II u Carigrad šalje 6.000 svojih vojnika da vizantijskom vladaru pomognu u građanskom ratu.

Prijem u čast hiljadugodišnjice smrti svetog kneza Vladimira - Sputnik Srbija
Knez Vladimir udario kamen-temeljac ruskoj naciji

Zauzvrat mu je obećana ruka careve sestre Ane, ali pod uslovom da on i ceo njegov narod pređu u hrišćanstvo. Car Vasilije II je 989. godine izvojevao pobedu protiv Varde Foke i Varde Sklira u građanskom ratu, ali njegova sestra nikako nije stizala u Kijev.

Zbog neispunjavanja obećanja od strane vizantijskog vladara, Vladimir je preduzeo pohod na Hersones na Krimu, koji je i osvojio. Nakon toga, Vasilije II je poslao svoju sestru kijevskom vladaru.

Oni su se venčali u Hersonesu, a po dolasku u Kijev Vladimir je srušio statue paganskih bogova, a u celoj državi je organizovano pokrštavanje naroda.

Nakon toga Vladimir se posvetio organizovanju crkve i osnivanju škola u kojima se obrazovalo rusko sveštenstvo.

Umro je 1015. godine u Kijevu, a danas se slavi 15. jula kao Sveti Vladimir Ravnoapostolski.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala