Ukrajina kô Đekna: Izlazi iz ZND-a od 2014, al’ kad će — ne zna se

© Sputnik / Artem Kreminskiй / Uđi u bazu fotografijaKrim
Krim - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ukrajina razmatra mogućnost istupanja iz članstva Zajednice nezavisnih država (ZND), najnovija je vest iz Kijeva. Ništa tu ne bi bilo čudno da takvu najavu prvi put nije plasirala još marta 2014. godine. Ispostavilo se, međutim, da računica i politika, ne idu uvek zajedno.

Posle smene vlasti u Ukrajini u februaru 2014. godine novo rukovodstvo zemlje objavilo je da namerava da odustane od učešća u radu ZND-a, da bi nešto kasnije iz Izvršnog komiteta te organizacije bio opozvan njen predstavnik. Šef ukrajinske diplomatije Pavel Klimkin juče je izjavio da Kijev razmatra mogućnost istupanja Ukrajine iz članstva ZND, čiji je bila tvorac, zajedno sa Rusijom i Belorusijom. Te tri države su posle raspada SSSR-a 1991. godine  potpisale Sporazum o formiranju ZND-a.

Sastanak Saveta šefova država članica ZND - Sputnik Srbija
Rusija predsedava Zajednicom nezavisnih država od 2017

Šta je kočilo zvanični Kijev da od marta 2014, posle razvoda od Moskve a pogledom uprtim u Zapad, napusti tu mrsku zajednicu na čelu sa Rusijom? Tim pre što formalno-pravno i nije njen član.

Za razliku od devet drugih država koje su nekad bile deo Sovjetskog Saveza, Ukrajina, kao ni Turkmenistan, koji ima status pridružene članice, nikada nisu potpisale Povelju i tako i formalno postale članice ZND-a. A vremena za to je bilo od januara 1993. godine, kada je u Minsku usvojena Povelja Zajednice nezavisnih država, kao njen osnivački akt. To joj ipak nije smetalo da učestvuje u njenom radu i koristi pogodnosti koje je ZND nudila. I da učestvuje na godišnjim samitima, pa i onom koji je održan 16. septembra ove godine. Čak je i negodovala zbog odluke da sledeće godine samitom predsedava Rusija. Odgovorio je sam Putin, konstatujući da Ukrajina, koja nije potpisala Povelju ZND, teško da može da predlaže kako će ona raditi.

Zgrada Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu - Sputnik Srbija
MMF očekuje hitne pregovore Ukrajine s Rusijom o dugu od tri milijarde

Para vrti gde burgija neće

„Razmatramo pitanje izlaska (iz Zajednice nezavisnih država). Imamo nekoliko desetina sporazuma koji se tiču, na primer, uzajamnog priznavanja diploma, isplata penzija. I sada završavamo posao koji će nam omogućiti da regulišemo te sporazume. Nadamo se da ćemo uspeti da upravljamo tim sporazumima odvojeno“, izjavio je juče šef ukrajinske diplomatije, opet najavljujući izlazak iz ZND-a. Onaj teži deo posla za upravljanje, međutim, nije pominjao. Povlačenje Ukrajine iz ZND-a  bi, naime, podrazumevao automatsko isključenje iz zone slobodne trgovine. Zato takav predlog do sada nije dobio podršku sa najvišeg mesta u Kijevu, gde dobro razumeju razmere ekonomskih posledica takve odluke.

Već oktobra 2014, samo pola godine pošto je prošao revolucionarni zanos, cifre su delovale potpuno otrežnjujuće. Ukrajinskoj ekonomiji na ivici bankrota, koja nije bila u stanju da preživi bez spoljnog finansiranja, trebalo je više nego što je davao Zapad.

Pre samo mesec dana, 6. septembra, ukrajinski predsenik Petro Porošenko je izjavio da je zatvaranje ruskog tržišta za ukrajinsku robu za Ukrajinu bio „ekonomski šok“ koji je koštao zemlju najmanje 15 milijardi dolara. Prema njegovim rečima, još nedavno skoro trećina ukrajinskog izvoza išla je na rusko tržište, ali je poslednje godine obim izvoza u Rusiju pao za petinu.

Premijer RF Dmitrij Medvedev - Sputnik Srbija
Ukrajina mora da isplati dugovanja ili će Rusija preduzeti mere

„U 2015. godini, u poređenju sa 2014. godinom, naš izvoz u Rusiju je smanjen za polovinu, i to nije sve. U ovoj godini izvoz je dodatno opao za 34 odsto na kraju prvog polugodišta. Udeo Rusije u ukrajinskom izvozu iznosi samo devet odsto, sa tendencijom daljeg pada“, rekao je tokom godišnjeg obraćanja poslanicima u Vrhovnoj radi. Naglasio je da je izgubljeno desetine, ako ne i stotine hiljada radnih mesta. „Ova ekonomska agresija je jedan od glavnih uzroka ubrzanog pada standarda“, ocenio je predsednik Ukrajine.

A od MMF-a… samo uslovi i po koji dolar

Procene da će Ukrajina dobro naplatiti raskid sa Rusijom, bile su puste nade. U prvoj polovini ove godine od MMF-a nije stigao nijedan dolar. Insistira se, naravno, na privrednim reformama, koje su u zemlji pred bankrotom, naravno, teško izvodljive. Fond je nedavno odobrio Kijevu tranšu od oko milijardu dolara, iako je bilo očekivano 1,7 milijardi. Ukupno, za četiri godine Ukrajina će od MMF-a dobiti 17,5 milijardi dolara. Prvih pet milijardi prebačeno je u martu 2015. godine, a u avgustu iste godine Kijev je dobio 1,7 milijardi dolara. I potom do sada ništa.

Zamenica ministra za ekonomski razvoj i trgovinu Ukrajine Natalija Mikolski izjavila je da je zbog pucanja veza sa Rusijom od 2012—2015, zemlja izgubila 98 milijardi dolara. Pravi gubici, s obzirom na ruski embargo, predstavljaju 2-3 odsto BDP-a Ukrajine.

Struktura ukrajinskog izvoza ukazuje na to da je Ukrajina od pretežno industrijske zemlje, sa jakom metalurgijom pre svega u Donbasu, postala uglavnom poljoprivredna zemlja. Metalurgije u izvozu sada čini samo 22 odsto, a oprema  12 odsto, a samo pre nekoliko godina, metalurgija je bila vodeća izvozna grana Ukrajine.

Međunarodni monetarni fond - Sputnik Srbija
Ukrajina ove godine mora da isplati MMF više od 1,4 milijarde dolara

Šanse za metalurgiju i mašine za izgradnju su bez ruskog tržišta, kako kažu, svedene na nulu.

Zato onda i ne čudi što se, tek s vremena na vreme, više kao politička mantra, pojavi priča o izlasku Ukrajine iz ZND-a, odnosno iz zone slobodne trgovine. Više za unutrašnju upotrebu.


Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala