Berlin gori, a Merkelova se češlja

© REUTERS / FABRIZIO BENSCHNemačka kancelarka Angela Merkel
Nemačka kancelarka Angela Merkel - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nakon lokalnih izbora u Berlinu može se reći da politika „velike koalicije“ doživljava slom, a demohrišćani, sama kancelarka Angela Merkel i njena politika prema migrantskoj krizi, dobili su još jedan šamar od birača.
Izbori u Nemačkoj - Sputnik Srbija
Alternativa za Nemačku — alternativa za Evropu?

Samo dve nedelje nakon izbornog zemljotresa u Meklenburgu–Zapadnoj Pomeraniji, političku scenu Nemačke je zadesio novi potres, i to u njenoj prestonici — Berlinu.

Na nedeljnim izborima za Skupštinu grada Berlina, koji uz Hamburg i Bremen ima status grada-države, tj. federalne jedinice kao ostale nemačke pokrajine, vladajuća „velika koalicija“ Socijaldemokratske partije (SPD) i Hrišćansko-demokratske unije (CDU) pretrpela je veliki poraz, osvojivši samo 21,6 odsto, odnosno 17,6 odsto, ukupno izgubivši 12,4 odsto glasova (SPD 6,7, CDU 5,7) u odnosu na prethodne izbore, a samim tim i većinu u gradskom parlamentu.

Manji pad od 2,4 odsto zabeležili su Zeleni (sa 17,6, odsto na 15,2 odsto), dok su izvestan rast od 3,9 odsto (sa 11,7 odsto na 15,6 odsto) ostvarili naslednici istočnonemačkih komunista — Levica (Die Linke).

Ipak, ono što je obeležilo i te izbore, kao i one u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, jeste uspon Alternative za Nemačku (AFD), koja je dobila 14,2 odsto glasova. Iako taj rezultat nije nalik onome od pre dve nedelje, on predstavlja ogroman uspeh, s obzirom na urbanu, otvorenu, multikulturalnu, kosmopolitsku metropolu kakav je Berlin, tim pre što do sada AFD uopšte nije imao predstavnike u gradskom parlamentu. Da „gužva“ u njemu bude još veća, pobrinuli su se i liberali (FDP), koji su sa 6,7 odsto uspeli da preskoče cenzus od 5 odsto i vrate se u Parlament.

Kancelarka Angela Merkel obraća se poslanicima u Bundestagu. - Sputnik Srbija
Merkelova: Prihvatam odgovornost

Sve u svemu, može se reći da politika „velike koalicije“ doživljava slom, a demohrišćani, sama kancelarka Merkel i njena politika prema migrantskoj krizi, od birača u Berlinu dobili su još jedan težak šamar, budući da su ostvarili najgori rezultat u Berlinu od 1990. godine, kada su se, kao i dve Nemačke, ujedinili Zapadni i Istočni Berlin. Ako se uzmu rezultati izbora samo u Zapadnom Berlinu pre 1990. godine, to je njihov najgori rezultat od osnivanja stranke.

U takvoj situaciji, sa stanovišta političke racionalnosti, ne očekuje se dalje učešće CDU-a u vlasti sa sadašnjim partnerima iz SDP-a kroz hipotetičku „neprincipijelnu“ trojnu koaliciju, bilo sa Zelenima, bilo sa FDP-om. Više je izvesnija, mada ne i preterano poželjna i, zbog političkog bekgraunda Levice, potencijalno nestabilna koalicija SPD–Levica–Zeleni, što opet dugoročno može da proizvede neugodne političke posledice.

Angela Merkel u Bratislavi. - Sputnik Srbija
Merkelova: EU u kritičnoj situaciji

Ključni razlog zbog kojih rezultati izbora u Berlinu daleko nadilaze značaj lokalnih izbora jeste krajnje delikatan trenutak u kojem se Nemačka i Evropa danas nalaze, naročito posle izjave Merkelove uoči neformalnog evropskog samita u Bratislavi da je „EU u kritičnoj situaciji“, kao i krajnje konfuznog ishoda samog samita.

Povodom izbora od pre dve nedelje, već je ukazano da je talas evroskepticizma, odavno prisutan širom Evrope, prodro i u Nemačku, koja je do sada važila za najstabilniju zemlju EU i njen „motor“. „Lavina“ AFD-a, pokrenuta s proleća ove godine, ubrzano se kotrlja, ne samo obarajući rejting vladajućih stranaka, već i preteći da sruši temelje političkog sistema Nemačke, stvarajući pukotinu čak i unutar konzervativnog monolita CDU–CSU.

Horst Zihofer i Angela Merkel - Sputnik Srbija
Zehofer neće podržati Merkelovu na izborima

Naime, dva dana pred izbore, Horst Zehofer, lider Hrišćansko-socijalne unije, sestrinske stranke CDU iz Bavarske, koja je prva na udaru migrantske krize, zapretio je prekidom odnosa sa CDU, kao i time da njegova stranka neće podržati ponovnu kandidaturu Merkelove za kancelara na izborima narednog septembra, ukoliko se ne postigne dogovor o daleko restriktivnijoj politici prema izbeglicama. Ipak, Zehoferova pretnja verovatno je više kalkulantski usmerena na pridobijanje birača i takmičenje sa AFD-om oko toga „ko je veći desničar“, nego što je realna.

„Lavina“ vrlo slikovito pokazuje meru dubine i ozbiljnosti krize političkog sistema Nemačke, koji sve više podseća na politički sistem neke od zemalja u tranziciji.

Sama Merkelova pak tiho sprovodi sve oštriju politiku prema migrantima, pri tome vrlo uporno, a krajnje licemerno, odbijajući da javno prizna poraz svoje politike „otvorenih vrata“, što očigledno iritira birače. Ona očigledno čuje tutnjavu „lavine“ u daljini i pokušava da je zaustavi, ako ne do prolećnih pokrajinskih izbora u Sarlandu, Šlezvig–Holštajnu i, na prvom  mestu, najmnogoljudnijoj pokrajini Severnoj Rajni–Vestfaliji, a ono bar do izbora za Bundestag na jesen naredne godine.

Ostaje da se vidi li će u tome uspeti ili će je birači, kao i neke druge evropske političare, poslati u penziju.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala