Alternativa za Nemačku — alternativa za Evropu?

© REUTERS / STEFANIE LOOSIzbori u Nemačkoj
Izbori u Nemačkoj - Sputnik Srbija
Pratite nas
Da li je veliki uspeh stranke Alternativa za Nemačku u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji pokrenuo „lavinu“ promena u političkom mejnstrimu ne samo u Nemačkoj, već i u celoj Evropskoj uniji?

Izbori u nemačkoj saveznoj državi Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, uzimajući u obzir ankete u poslednjih 15 do 20 dana, doneli su (ne)očekivani ishod — pad vladajućih socijaldemokrata (SPD) i demohrišćana (CDU), ali i opozicione Levice, zatim ispadanje Zelenih i neonacističke NDP iz pokrajinskog parlamenta i na kraju, izuzetan, gotovo meteorski uspon antiimigrantske Alternative za Nemačku, koja je izbila na drugo mesto sa nešto manje od 21 odsto glasova, iza SPD-a (30 odsto), a ispred CDU-a (19 odsto).

Angela Merkel se sapliće tokom održavanja samita Hrišćansko-deokratske partije u Nemačkoj - Sputnik Srbija
Kraj ili samo njegov nagoveštaj: Merkelova gubi i u svom domu

Taj uspeh AFD-a je utoliko veći, jer ta stranka do sada nije imala predstavnike u pokrajinskom parlamentu. Ono što je, međutim, bilo u središtu pažnje javnosti i medija jeste da su ovi izbori bili još jedan test za kancelarku Angelu Merkel i njenu politiku prema migrantskoj krizi, tim pre što su se izbori odigrali u njenoj kući, tj. izbornoj jedinici iz koje ona sama dolazi.

Iako je „velika koalicija“ SPD—CDU — uprkos gubitku ne beznačajnih devet odsto glasova (SPD pet odsto, CDU četiri odsto) — zadržala apsolutnu većinu u Parlamentu i što se može očekivati dalji nastavak koalicione saradnje, ono što je mnogo važnije i, sa stanovišta političkog mejnstrima daleko opasnije, jesu šire implikacije tako silovitog prodora AFD-a, s obzirom na predstojeće lokalne izbore u Berlinu (18. septembra), pokrajinske u Sarlandu, Severnoj Rajni-Vestfaliji i Šlezvig-Holštajnu na proleće, i konačno, savezne parlamentarne izbore na jesen naredne godine.

Te moguće implikacije ne odnose se samo na političku scenu Nemačke, nego i na Evropu uopšte. Porast raznih evroskeptičnih partija od vremena početka krize u EU je odavno postao opšte mesto. Sa tim fenomenom su tzv. umerenjaci sa levice i desnice, a u suštini dva lica kapitalističke oligarhije tj. establišmenta, uglavnom izlazili na kraj kroz svima dobro poznata etiketiranja evroskeptika kao ekstremnih desničara, ksenofobičnih snaga, nacionalista, mračnih snaga prošlosti, fašistoidnih tipova, itd, sa jedne, i kroz formiranje tzv. velikih koalicija, sa druge strane. U nekoliko retkih slučajeva su evroskeptici bili uključeni u sistem kao podrška manjinskim vladama (Danska), ili kao deo izvršne vlasti (Švajcarska, Finska).

Zgrada Bundestaga - Sputnik Srbija
Nemačka ima plan za novi svetski poredak

Delotvornost „velikih koalicija“ kao načina „isključivanja“ evroskeptika sve više slabi. U nemačkom slučaju, uspesi AFD-a usled migrantske krize, ali ne samo zbog nje, na martovskim izborima u tri savezne pokrajine, ohrabruju sve više birača i u drugim delovima Nemačke, gde njihov rejting nije u toj meri visok. Drugim rečima, pokrenuta je lavina.

Upravo zbog te lavine i sve slabijih rezultata „umerenjaka“, u do tada predvidivim pokrajinskim parlamentima od četiri, eventualno pet stranaka (SPD, CDU, Levica, Zeleni i liberali — FDP), „upad“ AFD-a ozbiljno remeti političku ravnotežu i prisiljava stranke „velike koalicije“ da uzmu, kao u Saksoniji-Anhaltu, još jednog partnera (SPD-CDU i Zeleni) za vladajuću većinu.

Taj slučaj, kao i nešto drugačiji slučaj Rajnland-Palatinata (SPD, FDP i Zeleni), samo dodatno stvara odijum birača prema establišmentu i pojačava percepciju da su „umerenjaci“ spremni na svaku vrstu „neprincipijelne koalicije“ ne bi li zadržali vlast, a samim tim i svoje sinekure i privilegije, i naravno, isključili „ekstremiste“ sa leva i desna, kojima se birači sve više okreću jer ih percipiraju kao alternativu.

Da je uistinu tako, najbolje se vidi u slučaju Austrije, gde je, po tamošnjim anketama, Slobodarska partija Austrije (FPO) ubedljivo prvoplasirana sa 33 do 35 odsto podrške građana. U takvoj situaciji, politička akrobatika stranaka establišmenta, u proporcionalnim izbornim sistemima, kakvi su u najvećem broju evropskih zemalja, sve je manje od pomoći, a postaje i politički sve rizičnija i opasnija. U većinskom sistemu, kakav je na snazi u Francuskoj, što su pokazali regionalni izbori 2015, pomenuta akrobatika je još uvek moguća.

Rajhstag, sedište Bundestaga - Sputnik Srbija
Nemačka dominacija u Evropi postala mit

Dosadašnji politički sistem u Nemačkoj  bazirao se na dve velike i dve manje stranke establišmenta i jedne manje stranke (Levica), koja u suštini predstavlja naslednike istočnonemačkih komunista i kao takva je uglavnom isključena iz vlasti. Da li će se formirati crveno-zelena (SPD—Zeleni), crno-žuta (CDU—FDP) ili „velika koalicija“, zavisilo je od odnosa snaga na izborima i, u slučaju „velike koalicije“, da li su liberali na jedvite jade ušli u Bundestag ili ispali iz njega.

Sa sve izvesnijim ulaskom AFD-a (ankete im trenutno daju od 12 do 15 odsto podrške) u Bundestag, situacija se ozbiljno komplikuje, kako za Nemačku, tako i za posrnulu i sve haotičniju EU, budući da establišment već sada, radi smanjenja štete po sopstveni rejting, izlazi u susret zahtevima onih koje naziva ekstremistima.

U svakom slučaju, jedno je sigurno, politički život u Nemačkoj više neće biti dosadan, kao što uostalom nije ni u Srbiji od 1991. godine. Jednim delom i zaslugom Nemačke, razume se.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala