Putin: Mi ne trgujemo teritorijama

© Sputnik / Alekseй Nikolьskiй / Uđi u bazu fotografijaVladimir Putin
Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Iako potpisivanje mirovnog sporazuma sa Japanom ostaje ključno pitanje, teritorijalni spor zbog Kurilskih ostrva, nastao kao rezultat Drugog svetskog rata, ne podleže reviziji, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući da bi se time mogla otvoriti „Pandorina kutija“.

Uoči otvaranja Istočnog ekonomskog foruma (IEF) predsednik Rusije je dao intervju međunarodnom informativni holdingu „Blumberg“. Tokom razgovora u Vladivostoku šef države dotakao se tema razvoja teritorije Dalekog istoka, saradnje sa Kinom, kao i pitanja spornih Kurilskih ostrva.

Kurilska ostrva - Sputnik Srbija
Hoće li Rusija vratiti Kurilska ostrva Japanu?

Odgovarajući na pitanje novinara o mogućnosti predaje Kurilskih ostrva Japanu, Putin je odgovorio da Rusija ne trguje teritorijama.

„Mi ne trgujemo teritorijama, iako je problem zaključivanja mirovnog sporazuma sa Japanom, naravno, ključan, i mi bismo veoma želeli da sa našim japanskim prijateljima pronađemo rešenje za ovaj problem. Još 1956. godine je potpisan ugovor i, što začuđuje, njega su ratifikovali i Vrhovni savet SSSR-a i japanski parlament. Ali zatim je japanska strana odbila da ga ispunjava, a potom je i Sovjetski Savez anulirao sve dogovore u okviru ovog sporazuma“.

„Pre nekoliko godina japanske kolege su zamolile da se vratimo na razmatranje ove teme i mi smo to uradili, izašli smo im u susret“, rekao je ruski predsednik.

On je dodao da se ne govori ni o kakvoj razmeni niti prodaji.

„Govorimo o pronalaženju rešenja tako da se nijedna strana ne oseti poraženom niti kao gubitnik“, istakao je Putin.

Pri tome je predsednik prokomentarisao dogovor o predaji Kini dela teritorije ostrva Tarabarov, koji je kao primer naveo novinar „Blumberga“.

„Mi ništa nismo davali, to su bile sporne teritorije i u vezi sa kojima smo vodili pregovore sa Kineskom Narodnom Republikom tokom 40 godina. Želim to da naglasim — 40 godina — i na kraju našli kompromis. Deo teritorije konačno je postao ruski, a deo teritorije konačno je postao deo Kineske Narodne Republike“, odgovorio je Putin.

Kurilska ostrva - Sputnik Srbija
Između Kurila i dobrih odnosa sa Japanom — Rusi biraju ostrva

Putin je, takođe, naglasio da je to bilo moguće isključivo zbog veoma visokog nivoa poverenja između Rusije i Kine.

„I ako postignemo isti visok nivo poverenja sa Japanom, onda ćemo i tu naći neki kompromis“, uveren je Putin.

Putin je skrenuo pažnju na ključnu razliku između pitanja vezanog za japansku istoriju i sa pregovorima Rusije i Kine.

„Ona leži u činjenici da je japansko pitanje nastalo kao rezultat Drugog svetskog rata. A naši pregovori sa kineskim prijateljima oko pograničnih pitanja nemaju nikakve veze sa Drugim svetskim ratom i sa bilo kakvim vojnim sukobima“, naglasio je ruski predsednik.

„Ako neko želi da počne da revidira rezultate Drugog svetskog rata, hajde da pokušamo da prodiskutujemo na tu temu. Ali onda ne treba diskutovati o Kalinjingradu, već i o istočnim zemljama Nemačke, o Lavovu, koji je bio deo Poljske i tako dalje, i tako dalje. Tu su i Mađarska i Rumunija. Ako neko želi da otvori ovu ’Pandorinu kutiju‘ i počne sa njom da radi, molim vas, izvolite i počnite“, zaključio je Putin.

Putin: Nebitno ko je hakovao demokrate SAD već šta se saznalo

Putin je rekao je da ne zna ko stoji iza hakovanja pošte američke Demokratske stranke, ali da to i nije važno koliko su bitne otkrivene informacije, prenose danas agencije.

Zapad počinje propagandni rat protiv Rusije - Sputnik Srbija
Top 10 savremenih teorija zavere na Zapadu

Ruski predsednik je izjavio da je moguće da se neće otkriti ko je hakovao naloge i objavio imejl poštu Demokratske stranke, ali da to „svakako nije uradila ruska vlada“.

„Da li je uopšte bitno ko je hakovao poštu“, rekao je Putin i ocenio da je „važan samo sadržaj pošte koji je objavljen“.

Ruski predsednik je rekao da „nema potrebe odvraćati pažnju ljudima sa suštine postavljanjem pitanja ko je to uradio, već ostati koncentrisan na to šta je time otkriveno“.

„Svakako, želim da kažem da lično ne znam ništa o tome, a na državnom nivou mogu da kažem da Rusija to sigurno nije uradila“, naglasio je Putin.

IEF i Daleki istok

Putin je istakao da je, pre svega, Istočni ekonomski forum (IEF) način da se privuče pažnja partnera Ruske Federacije i potencijalnih investitora na Daleki istok.

„Obično kada govorimo o Dalekom istoku imamo u vidu i upravo Daleki istok — Primorski kraj i Habarovski kraj, to su Kamčatka, Čukotka, ali to je i takozvani Istočni Sibir. Sve ukupno, cela ova teritorija sadrži neverovatne resurse: naftu, gas, to je 90 odsto rezervi ruskog kalaja, 30 odsto rezervi ruskog zlata, 35 odsto rezervi šume, u ovim vodama je 70 odsto ruske ribe“, rekao je predsednik Rusije u intervjuu za „Blumberg“.

Putin je, takođe, istakao potencijal Dalekog istoka za razvoj vazduhoplovne i svemirske industrije.

Kruiznый laйner Brilliantovaя princessa vo Vladivostoke - Sputnik Srbija
Prioritet Rusije ulaganje u Daleki istok

„Mi smo u jednom od regiona Dalekog istoka pokrenuli novi ruski kosmodrom. Ovde se tradicionalno razvija avijacija, uključujući i borbenu avijaciju. Širom sveta poznati avioni Su proizvode se upravo na Dalekom istoku Rusije. Na kraju, mi ovde obnavljamo proizvodnju morskih brodova, pre svega za civilne potrebe“, istakao je Putin.

Vladimir Putin govorio je i o planovima za razvoj pozorišne i sajamske aktivnosti u regionu.

„Ovde otvaramo ogranak peterburškog Marijinskog pozorišta. Planiramo da ovde otvorimo filijale peterburškog Ermitaža i Vaganovske baletske škole“, dodao je predsednik.

„Ali postoji još jedan pravac koji je za nas veoma zanimljiv i perspektivan pored svega što sam naveo. To je biologija mora“, naglasio je Putin.

„Tradicionalno i dugi niz godina ovde se nalazi jedan od vodećih instituta Akademije nauka Rusije upravo za proučavanje biologije mora. Znate, ovde pokrećemo novi centar. U okviru njega smo izgradili okeanarijum, koji neće biti samo platforma za javnost, kojoj će se, mislim, svideti komunikacija sa živom prirodom, već i deo samog Instituta za biologiju mora. Ovde se razvija zanimljiv, perspektivni klaster i veoma bismo želeli da naši potencijalni investitori, naše kolege iz inostranstva, pre svega iz zemalja Azijsko-pacifičkog regiona, više znaju o njemu“. 

O odlasku Asada: Treba biti strpljiv i sačekati

Govoreći o pozivima za smenu predsednika Sirije Bašara el Asada, predsednik Rusije smatra da je najbolje da se bude strpljiv i sačeka dok se ne dese prirodne promene unutar sirijskog društva.

Turska vojska bombarduje pozicije DAEŠ-a u Džarablusu - Sputnik Srbija
Rusija drži sve karte u Siriji

„Kada čujemo da Asad treba da ode (tako se čini posmatrano sa strane), imam veliko pitanje: Šta će to doneti? Da li to uopšte odgovara međunarodnom pravu?“, rekao je Putin u intervjuu za „Blumberg“.

„Zar nije bolje da se bude strpljiv i doprinese promeni strukture samog društva i sačekati da se dese prirodne promene iznutra?“, dodao je predsednik.

Putin smatra da se to neće dogoditi „od danas do sutra“. „Možda je u tome je politička mudrost: u tome da se ne diže buka, ne trči pred rudu, već postepeno vodi ka strukturnim promenama, što je u ovom slučaju politički sistem društva“, dodao je Putin.

Zamrzavanje proizvodnje nafte — najbolje rešenje za svetsku energetiku

Ruski predsednik smatra da bi zamrzavanje proizvodnje nafte bilo najbolje rešenje za svetsku energetiku i nada se da će učesnici na tržištu nafte postići odgovarajući sporazum.

„Mislim da bi, u stvari, sa gledišta ekonomske opravdanosti i logike bilo ispravno naći neki kompromis“, rekao je Putin. „Mi smatramo da je to najbolje rešenje za svetsku energetiku“.

„Želim da se nadam da će svi učesnici ovog tržišta koji su zainteresovani za održavanje stabilne i fer svetske cene energenata, ipak na kraju doneti potrebnu odluku“, zaključio je Putin. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala