Koalicija za REKOM, Fond za humanitarno pravo, FHP Kosovo i ostale članice te koalicije ističu da je porodicama nestalih i društvu potrebno da sećanje na nestale postane deo društvenog sećanja o prošlosti.
„Nepostojanje tela uskraćuje porodicama i društvu fizički simbol sećanja na žrtve. Porodice nestalih moraju dobiti pravo da svoje najmilije dostojanstveno sahrane, obeleže grob i polože cveće“, poručila je Koalicija za REKOM.
Prema podacima Koalicije, najveći broj nestalih je u Bosni i Hercegovini, oko 10.000 ljudi, Hrvatska traga za posmrtnim ostacima 930 Hrvata, svojih državljana, dok Srbija zastupa interes nestalih 680 Srba.
Republika Srbija traga za posmrtnim ostacima svojih državljana koji su nestali u vezi sa ratom na Kosovu, i to 417 Srba, 83 Roma, Aškalija i Egipćana, 23 Bošnjaka, 13 drugih nacionalnosti i za posmrtnim ostacima 31 Crnogorca, za kojima traga i Republika Crna Gora.
Osim toga, Srbija i Crna Gora zajedno tragaju za posmrtnim ostacima 142 državljana bivše SRJ koji su nestali u periodu 1991-95. u ratu na području Hrvatske ili BiH, navodi se u saopštenju.
Reč je o 39 pripadnika JNA, odnosno Vojske Jugoslavije, 30 civila, 11 pripadnika ondašnje Vojske Republike Srpske Krajine, četiri pripadnika Vojske Republike Srpske, jednom pripadniku Hrvatske vojske, s tim da za 57 nestalih još nije utvrđeno da li su državljani Srbije ili Crne Gore.
Na području Hrvatske nestala je i 51 osoba čija sudbina još nije rasvetljena, 79 osoba na području BiH, dok je na području Srbije i Crne Gore, u vezi sa ratom, nestalo i 12 osoba o čijoj sudbini se još ništa ne zna.
Posmatrano prema godinama, 1991. je nestalo i 39 osoba o kojima se još ništa ne zna, 1992. 61 osoba, 1995. 28 osoba, dok je 1993. i 1994. nestalo 14 osoba čiji posmrtni ostaci još nisu nađeni.
Kako se dodaje, prema podacima FHP i FHP Kosovo, odnosno na osnovu Baze podataka Kosovske knjige pamćenja (BP KKP), sudbina još 1.697 osoba (1.130 Albanaca, 417 Srba, 31 Crnogorac, 23 Bošnjaka, 83 Roma, Aškalija i Egipćana i 13 drugih nacionalnosti) nije razjašnjena.
To je, kako se navodi, veći broj nego broj nestalih na listi MKCK, sačinjenoj na osnovu prijave porodica.
Podaci BP KKP pokazuju da je među nestalim, 538 osoba u dobi između 31 i 50 godina, i to 350 Albanaca, 137 Srba, 32 Roma, Aškalija i Egipćana, osam Crnogoraca, sedam Bošnjaka, i četiri ostalih nacionalnosti.
Koalicija za REKOM ističe da uznemirava podatak da je 39 nestalih mlađe od 15 godina, među kojima su 33 Albanca, četiri Srbina i dva Roma.
Veliki broj je i nestalih osoba koje su mlađe od 18, a starije od 15 godina.
Posebno zabrinjava podatak da je među nestalima 466 u dobi između 50 i 60 godine, dok je 251 nestala osoba starija od 60 godina.
Posmatrano prema opštinama na Kosovu, najviše je nestalih u opštini Đakovica — 143 Albanaca, 42 Srbina, 13 Roma i osam drugih, ali i druge opštine imaju veliki broj nestalih, čije porodice i dalje tragaju za njihovim posmrtnim ostacima: Peć — 100 Albanaca, 37 Srba i 26 drugih; Glogovac — 32 Albanaca i 11 Srba; Suva Reka — 138; Orahovac — 137; Srbica — 100; Dečani — 97; Priština — 96; Gnjilane — 29…
Posmatrano prema godini nestanka, šest puta je više nestalo 1999. godine nego 1998. i 2000 — 1998. (235 osoba), 1999. (1.441 osoba) i 2000. (21 osoba).
Među nestalima su ukupno 264 žene i 1.433 muškarca.
Među nestalim je svega 133 pripadnika oružanih formacija — 16 pripadnika MUP Srbije, 26 pripadnika VJ i 91 pripadnik takozvane OVK.
