Rumunsko trgovanje „vlaškim pitanjem“

Pratite nas
Vlasi i Rumuni su sasvim različite nacionalne manjine i Rumunija nije pozvana da se stara o nama pošto je naša matična država Srbija, izričit je predsednik Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine u Srbiji Radiša Dragojević, koji smatra da je „vlaško pitanje“, kao i 2012. godine samo predmet trgovine rumunske strane.

Stari akteri, stara tema, jedino bi predmet trgovine mogao biti drugi, pogotovo zbog toga što bi u Rumuniji do kraja godine trebalo da budu održani parlamentarni izbori. Kao i 2012. godine, Trajan Basesku, tada predsednik Rumunije, a sada Pokreta naroda“, preti Srbiji da bi Bukurešt mogao da stavi veto na priključenje Srbije Evropskoj uniji.

Danas, međutim, to nije iznenađenje kakvo je bilo februara 2012. godine kada je upravo Basesku odbio da potpiše sporazum o kandidaturi Srbije za članstvo u EU zahtevajući garancije da će prava rumunske manjine u Srbiji biti bolje zaštićena. Iza te fraze stajao je, u stvari, zahtev da se Vlasi u Srbiji izjašnjavaju kao Rumuni.

Zastave EU i Srbije - Sputnik Srbija
Šta Brisel sada traži od Srbije?

Predsednik Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine Radiša Dragojević za Sputnjik kaže da se Rumunija neosnovano, bez ikakvih zahteva Vlaha, uključuje u zaštitu navodno Rumuna u istočnoj Srbiji.

„Vlasi pretežno žive u 20 opština istočne Srbije, ima nas nešto i u Vojvodini i tu nema nikakvog prostora za izjednačavanje nas i Rumuna. Mi smo sasvim različite nacionalne manjine. Mi poštujemo njih i Nacionalni savet Rumuna u Srbiji poštuje nas, čak imamo i protokol o saradnji“, navodi Dragojević, ističući da Rumunija nije pozvana da se stara o Vlasima.

On naglašava da je matična država Vlasima Srbija, njihov maternji jezik je vlaški, a ne rumunski i da oni priznaju Srpsku, a ne Rumunsku pravoslavnu crkvu. Ističući da je Vlaha po poslednjem popisu bilo 35.330, i da su uglavnom skoncentrisani u istočnoj Srbiji, gde je Rumuna svega nešto više oko 2.000, Dragojević napominje da Rumunija preko crkve i obrazovanja, želi da nametne rumunski jezik. To je, kako ističe, za Vlahe neprihvatljivo.

„Na kraju krajeva, pripadnost nekoj manjini je lična odluka svakog pojedinca koji ima slobodu da se izjašnjava kako želi. O tome ne odlučuju ni rumunska, ni srpska država. Zato je ovo jedan ultimatum bez pokrića za Srbiju, koji nije korektan od Rumunije“, navodi predsednik Nacionalnog saveta vlaške manjine u Srbiji.

Hrvatska zastava - Sputnik Srbija
Hrvatska traži podršku država EU za blokadu Srbije

On smatra da Vlasi, kada je u pitanju poštovanje njihovih prava, nemaju razloga za nezadovoljstvo, ali ističe da Srbija više treba da ih zaštiti u najnovijem slučaju jer je to, kako je ocenio, napad na Vlahe, ali i na državu Srbiju.

„Želimo da na nas, koji smo jedna od retkih nacionalnih manjina čija je matična država Srbija, ona obrati više pažnje i zato ćemo se obratiti predsedniku Republičkog nacionalnog saveta“, napomenuo je Dragojević.

Gro manjina u Srbiji, poput Slovaka i Mađara, imaju finansijsku pomoć matičnih država u ostvarivanju njihovih prava, odnosno prilikom formiranja institucija koje Vlasi još nemaju. Tako je tek nedavno doneta odluka o formiranju Zavoda za kulturu, a pre dve godine je uveden vlaški jezik sa elementima nacionalne kulture u osnovno obrazovanje. Ali za sve to Vlasi raspolažu malim finansijskim sredstvima, kaže Dragojević, koji pri tome ističe da ni u kom smislu ne traže zaštitu od Rumunije.

On je izričit u tvrdnji da Vlasi nikada neće pristati da budu Rumuni, iako takve težnje u Rumuniji postoje od ranije i imale su državnu dimenziju. Napominje, međutim, da i sada imaju određenu podršku u Rumuniji, pa i, kako kaže, kod malog broja Vlaha u Srbiji. Oni se, kako je objasnio, izjašnjavaju kao Vlasi, a smatraju da im je maternji jezik rumunski.

Instrument koji Rumuni koriste kako bi ih privoleli je besplatno školovanje i stipendiranje jednog broja studenata i srednjoškolaca iz Srbije pod uslovom da se oni izjasne kao Rumuni, odnosno prihvate rumunsko državljanstvo. To poprima sve veće dimenzije. Ukazao je i na delovanje Rumunske pravoslavne crkve kada dolaze sveštenici iz Rumunije i ne naplaćuju usluge, opela, krštenja…

„Odatle naš zahtev i potreba da Srbija pomogne, odnosno da tome parira ili ćemo izgubiti tu bitku“, kaže Dragojević.

Hrvatski domobran - Sputnik Srbija
Da li posle „čišćenja“ biračkih spiskova ostaje da Srbima vežu plave trake

Na pitanje zašto se upravo sada podgreva stara priča o Vlasima–Rumunima, predsednik Nacionalnog saveta vlaške manjine izražava bojazan da bi njihov položaj mogao da posluži kao predmet trgovine.

„Iza te pretnje o stavljanju veta na naše dalje korake ka EU stoji namera da se izdejstvuje nešto drugo za državu Rumuniju u EU, kao što je 2012. godine bio pokušaj sa šengenskim povlasticama“, kaže Dragojević.

Pitanje Vlaha u Timočkoj Krajini Rumunija s vremena na vreme uporno pokreće.

Pre dve godine u sličnoj situaciji je reagovao i predsednik Srbije Tomislav Nikolić, poručivši da država ne može da dozvoli da se vlaška manjina prikazuje kao rumunska.

Poznavaoci prilika u Rumuniji kažu da je popularnost desničarskog „Pokreta narod“ na čijem čelu je Basesku, u porastu i da trenutno uživa podršku šest do osam odsto birača.

U Rumuniji bi do kraja godine trebalo da budu održani parlamentarni izbori.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala