Rusija dobro zna ko su joj neprijatelji

© Sputnik / Said Carnaev / Uđi u bazu fotografijaRuski vojnik
Ruski vojnik - Sputnik Srbija
Pratite nas
Poziv pripadnika DAEŠ-a da njihove pristalice počnu napade u Rusiji predstavlja realnu opasnost, uprkos dugogodišnjem iskustvu koje ruska država ima u borbi protiv radikalnog islamizma u Čečeniji. Najveća pretnja su pojedinačni teroristi vrbovani preko društvenih mreža, smatra vojni politikolog Oleg Glazunov.
Helikopter Mi-8 - Sputnik Srbija
Moskva: Obaranje helikoptera je teroristički akt

Devetominutni video-snimak, juče postavljen na nalog „Telegrama“, koji koriste teroristi, završava se obraćanjem maskiranog čoveka ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i pozivom da pristalice DAEŠ-a napadnu Rusiju.

Kada se Rusija septembra prošle godine uključila u rat u Siriji, sigurno je imala na umu da bi u jednom trenutku ovakva reakcija DAEŠ-a bila sasvim izvesna. Pogotovo u situaciji kada su teroristi DAEŠ-a na tlu Sirije i Iraka u defanzivi. A ko gubi, ima pravo da bude i dodatno ljut, pa i da poteže za samoubilačko-ubilačim akcijama.

Koliko su one realne na tlu Rusije koja je u dvadesetogodišnjem ratu sa čečenskim radikalnim islamistima pokazala da sa njima ume da izađe na kraj?

Vojni politikolog, profesor politikologije i sociologije na Akademiji „Plehanov“, Oleg Glazunov, za Sputnjik kaže da je opasnost vrlo stvarna. On je podsetio na nedavno upozorenje sa Krima da u komšiluku, u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, postoje baze za obuku terorista DAEŠ-a. To su, napominje, pouzdani podaci. Zato, kaže on, nije isključeno da bi teroristi iz ove oblasti mogli za manje od 24 časa da se nađu bilo gde na teritoriji Rusije i da organizuju napade. 

Realna opasnost

„Toga bi se realno trebalo plašiti. Uveren sam da na teritoriji Rusije postoje „spavači“ DAEŠ-a. To su ljudi koji rade, plaćaju porez, žive kao normalni neprimetni građani, porodični ljudi. Ali već na prvi signal, na prvi mig, oni bi uradili bilo šta što se od njih očekuje, a na zlo Rusiji. Isto kao u Evropi“, kaže Glazunov.

Aleksandar Gruško - Sputnik Srbija
Rusija i dalje trn u oku NATO-u, bez obzira na terorizam

Za razliku od Evrope, Rusija je sve vreme svesna tog problema jer je paralelno uz delovanje iz vazduha u Siriji bila suočena i sa dobro poznatim „starim“ neprijateljem, ekstremnim islamistima u svojoj kući. Javnost je, s vremena na vreme, obaveštavana o akcijama ruskih policijskih snaga protiv ekstremista na Kavkazu koji su na ovaj ili onaj način bili povezani sa DAEŠ-om.

Strateški važno područje, usko kopno između Crnog mora i Kaspijskog jezera, praktično vrata između Evrope i Bliskog istoka, Kavkaz naseljen uglavnom muslimanskim življem je područje konstantnog konflikta.

Ne jednom je ukazano da je jedan od razloga uključivanja Rusije u sirijski rat upravo bio sprečavanje prelivanje DAEŠ-a na svoju teritoriju i dalju radikalizaciju muslimanskog Kavkaza, „mekog trbuha“ Rusije.

„Mudžahedin Kavkaza i Levanta“, „Imarat Kavkaz“, „Kavkaski emirati“ samo su neke od poznatih terorističkih organizacija koje već deluju. Neki i od ranije, poput Kavkaskih emirata koji su preuzeli odgovornost za nekoliko velikih napada na ruskom tlu proteklih godina. Među njima i bombaški napad na aerodrom Domodedovo, u kome je poginulo 27 ljudi, i dve eksplozije u Volgogradu, gde je poginulo 34 ljudi.

Naravno da je bolje sa terorizmom se tući dalje od svojih granica nego na svojoj teritoriji.

Kavkaz, Putinova misija

Zastave Rusije i NATO-a - Sputnik Srbija
Rusija poziva NATO na dijalog

Objasnio je to ruski ambasador Alksandar Čepurin novembra prošle godine u Beogradu, zaključivši da „ako ne budu uništeni, oni će krenuti dalje“.

Čepurin je tada upozorio da teroristi DAEŠ-a možda neće otići u daleke, prekookeanske zemlje, poput Amerike ili Australije, ali da će u veliki broj evropskih zemalja sa muslimanskim stanovništvom sigurno stići. Terorističke akcije u Zapadnoj Evropi su to potvrdile. Da li je došao red na Rusiju?

Kada se pojavio na političkoj sceni Rusije, postavši premijer avgusta 1999, Vladimir Putin je izjavio da je njegova istorijska misija da uredi situaciju na Severnom Kavkazu.

Za proteklih 17 godina Čečenija je od glavnog izazivača nemira 1990-ih, pod rukovodstvom Ramzana Kadirova, prerasla u politički stabilnu republiku, izuzetno važan simbol za Vladimira Putina. Pobornici separatističkog pokreta fizički su likvidirani ili su u emigraciji, ili su „prešli na drugu stranu“.

Istovremeno je potiskivanje terorističkih grupa iz Čečenije doprinelo da se one premeste u susedne republike: Dagestan, Ingušetiju i Kabardino-Balkariju. Ipak, prema pisanju medija, tokom prošle godine ukupan broj žrtava oružanog nasilja na Severnom Kavkazu smanjen je za petinu u poređenju sa stanjem iz 2012.

U međuvremenu su likvidirane poznate vođe ekstremista, kao što su Šamil Basajev, Doku Umarov i Said Burjatski.

Miroslav Lazanski - Sputnik Srbija
Mahanje ruskom pretnjom, umesto borbe protiv terorizma

Opasni pojedinci

Rusija, kako kaže Glazunov za Sputnjik, ima ogromno iskustvo u borbi protiv ovih militantnih organizacija koje su umrežene.

„Mi smo, nažalost, prošli kroz sve to: i eksplozije i otmice i napade. Pa ipak, za poslednjih 5-10 godina uspeli smo ovaj proces da usporimo i zato smatram da mogu reći da Rusija zaista ima veliko iskustvo u tom smislu. Ali problem je što se sada javlja nova vrsta opasnosti, a to su pojedinci koji nisu članovi nijedne konkretne organizacije, već pod uticajem propagande, putem društvenih mreža mogu da budu povezani sa radikalnim islamistima. Taj pojedinac sedne u automobil i napravi užas. Zato je to nova vrsta opasnosti koja realno zastrašuje i protiv takve opasnosti za sada nema delotvornog leka“, zaključuje Glazunov.

Iako je mišljenja da su ruske obaveštajne službe bolje pripremljene od evropskih, on ipak smatra da je opasnost vrlo realna.

„Možda će, nažalost, biti i nekih neželjenih posledica, ali nadam se manje nego u Evropi, jer naše službe poput Federalne službe bezbednosti i njenih specijalnih odeljenja koja se bave internet tehnologijama pomno prate sajtove gde se vrbuju novi članovi ili sajtove gde se podstiče nacionalna netrpeljivost, radikalni islam ili čak vrbovanje ovih terorista-pojedinaca“, naveo je Glazunov, ponovivši da su pojedinci danas najveća opasnost.

Da poziv DAEŠ-a na akciju u Rusiji treba ozbiljno shvatiti, ukazuje i to što je DAEŠ organizovao kampanju na ruskom jeziku za regrutaciju svojih pripadnika. S obzirom na broj onih koji su otišli u sveti rat u Siriju, jasno je da među 20 miliona muslimana koji čine 14 odsto ukupnog ruskog stanovništva, imaju pristalica. Na strani džihadista se, prema rečima Putina, bori između 5.000 i 7.000 ljudi iz Rusije i bivših sovjetskih republika.

Procenjuje da je savim moguće da čak 500.000 muslimana u Rusiji podržava DAEŠ.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala